Istraživanje Svjetske banke i UNDP-a za 2010. godinu pokazalo je da je na rubu siromaštva živjelo 20 posto hrvatskih građana, odnosno da petina njih nije mogla podmirivati osnovne ljudske potrebe.
Član našeg stručnog timaKrešimir Sever kaže da je ta brojka u stvarnosti daleko veća jer su podaci relativno stari, ali i zbog činjenice da su "prenapregnuta" i nedosljedna mjerila kojima se određuje granica siromaštva. Podsjeća da prema raznim istraživanjima čak tri četvrtine kućanstva u Hrvatskoj ima problema s podmirenjem osnovnih životnih troškova.
"Veliki je problem u Hrvatskoj što jedan dio građana živi na krajnjoj granici rizika potonuća u siromaštvo, a oni se statistički ne ubrajaju u kategoriju siromašnih. U tom smislu problem su oni koji rade, a ne primaju plaću, potom oni koji primaju minimalnu plaću, ali i oni koji primaju prosječnu plaću, ali im ona nije dovoljna za pokriće osnovnih životnih potreba", kaže Sever ističući da prosječna hrvatska obitelj (3,2 člana) s ostvarenim prihodima (1,5 prosječna plaća) uspijeva zadovoljiti svega oko 75 posto realnih potreba.
Da je situacija iz dana u dan sve teža potvrđuju u Caritasu Zagrebačke nadbiskupije, gdje neprestano bilježe povećan broj pismenih i osobnih kontakata kojima se traži pomoć. Telefoni Caritasove socijalne službe ne prestaju zvoniti, a pred njihovim vratima, u svako doba dana uvijek ima onih koji čekaju pomoć.
U krizi porastao broj donatora
U moru loših, dobra vijest je što se u posljednjih nekoliko kriznih godina broj donacija i broj donatora povećao za oko 20 posto.
"Čini se da solidarnost naših sugrađana raste proporcionalno rastu krize. Ljudi imaju manje, ali unatoč tomu spremni su to što imaju podijeliti s onima kojim imaju još manje ili nemaju ništa. Socijalnu osjetljivost iskazuju jednako fizičke i pravne osobe. Doduše kod pravnih osoba riječ je uglavnom o manjim i srednjim poduzetnicima", kaže za Danas.hr Zvonko Erceg, tajnik Caritasa Zagrebačke nadbiskupije. Od donatora izdvaja trgovački lanac Lidl, s kojim Caritas surađuje na projektu "Socijalna košarica – podjela pomoći u naravi". Tijekom trogodišnje suradnje ova tvrtka je Caritasu darovala robu vrijednu više od 6 milijuna kuna, uglavnom prehrambene proizvode.
Još jedan veliki trgovački lanac (koji je želi ostati anoniman) Caritasu svakodnevno daruje kruh i pecivo, a, ističe Erceg, imaju i vrlo dobru suradnju sa zagrebačkim poduzetnicima i obrtnicima koji već dvije godine sudjeluju u Caritasovoj akciji "Dobro se dobrim vraća". Akcija se odvija na način da 56 poduzetnika preko Caritasa besplatno daju svoje usluge ljudima kojima je potrebna pomoć.
U ovim teškim vremenima i država je pomogla Caritasu donacijom prehrambenih proizvoda iz robnih zaliha. No, ističe Erceg, mogla bi puno više učiniti promjenom zakonodavnog okvira koji bi donatorima olakšao darivanje proizvoda i na taj ih način dodatno potaknuo na socijalno poduzetništvo i socijalnu osjetljivost.
To potvrđuje i Štefica Čučak, predsjednica osječke udruge Rijeka ljubavi, koja kaže da, za razliku od prijašnjih godina, trgovački centri više ne doniraju robu koja je pred istekom roka trajanja jer i na takve donacije moraju plaćati porez.
Dok aktualni zakonodavni okviri tjeraju tvrtke da robu bacaju u smeće, brojni Hrvati gladuju.
Sve više samoubojstava
"Situacija je katastrofalna i neizdrživa, sve je više gladnih. Do nas dolaze ljudi koji po dva dana nisu ništa jeli. To su strašne stvari, nemaju za hranu niti imaju odjeću. Sve je više gladnih u Osijeku i na području Osječko-baranjske županije, sigurno smo najugroženiji u cijeloj zemlji", kaže Čuček ističući da je zbog neimaštine na ovom području sve više samoubojstava.
Osječka udruga Rijeka ljubavi pomaže 239 obitelji, a najugroženije su one s više djece, samohrane majke, kronični bolesnici i umirovljenici koji imaju male mirovine, kaže Čučak. Osim kroz akcije koje sami organiziraju, Rijeka ljubavi donacije dobiva i od Crvenog križa, Banke hrane iz Rijeke, a ususret im izlazi i Grad Osijek. Čuček poziva sve koji su u mogućnosti da se jave, jer, kaže, u ovom trenutku svaka je pomoć dobrodošla.
Predsjednica Udruge splitske Udruge Most Đordana Barbarić potvrđuje da je i u gradu pod Marjanom iz dana u dan sve više ljudi koji žive na rubu egzistencije, ali i beskućnika. Između 500 i 600 Splićana svaki dan se hrani u pučkoj kuhinji i Caritasu.
"Sve više je ljudi koji su gladni. Dolaze nam svakodnevno da im damo hranu, njima to treba taj dan da bi nešto pojeli, ne mogu čekati što ćemo primjerice dijeliti za Božić ili Uskrs", kaže Barbarić. Udruga Most u suradnji sa splitskim školama i fakultetima već godinama prikuplja namirnice u školskim sredinama i potom slaže pakete koje se dijele socijalno ugroženim obiteljima. Kada je udruga počela s radom, na popisu za pomoć bilo je svega dvadesetak obitelji, a danas ih je više od 400.
Socijalna samoposluga kao spas
Barbarić kaže da je preko Udruge animirana cijela zajednica. Više tisuća volontera, među kojima su učenici srednjih škola, studenti i profesori, ulažu goleme napore na suzbijanju siromaštva pomažući najugroženijima, no, nažalost, pomoć koja pristigne kroz akcije nije dovoljna. Naša sugovornica ističe da bi situacija bila puno bolja kada bi postojala socijalna samoposluga u kojoj bi se kontinuirano, bar jednom mjesečno, siromašni građani mogli opskrbiti najpotrebnijim namirnicama za život.
Međutim, zaključuje, tako nešto nije moguće ostvariti bez potpore lokalne zajednice te privrednika i obrtnika. S obzirom na teško stanje u gospodarstvu, kako se čini, sve će ostati na ideji jer je velike donatore u Dalmaciji gotovo nemoguće pronaći.
Na alarmantno stanje upozorava i Josip Kramar, predsjednik zagrebačke udruge Ulični suputnik, koja pomaže u resocijalizaciji beskućnika. U odnosu na prošlu godinu, broj beskućnika koji su prošli kroz udrugu povećao se za oko 40 posto.
"Prihvatilišta su puna i dolazak zime je zabrinjavajući, ne samo zbog beskućnika nego zbog sve većeg broja građana koji nisu u stanju plaćati režije. Imamo dakle ljude koji imaju krov nad glavom, ali nemaju grijanje, vodu, struju, te po tipologiji beskućnika oni također spadaju u jedan tip beskućnika. Naša udruga je prošle godine počela volonterski projekt skupljanja beskućnika po ulicama grada Zagreba u najhladnijim danima, te će to, dakako, činiti i ove godine", kaže Kramar.
Volonteri udruge konstantno traže donatore koji bi beskućnicima dali smještaj, prijavu, posao, odjeću ili novac. Kramar apelira na sve koji mogu pomoći da im se jave. Naljutio vas je neki potez Vlade? Niste sigurni kako će se novi zakon odraziti na vašu budućnost? Muče li vas komunalna poduzeća neopravdano visokim računima ili lošom uslugom? Imate neki drugi problem o kojem želite mišljenje nekog od članova našeg Stručnog tima? Pišite nam na strucnitim@portal.net.hr
