Karlovačka tvrtka za proizvodnju naoružanja HS Produkt proglašena je najboljom velikom hrvatskom tvrtkom po izboru Hrvatske gospodarske komore (HGK) te joj je u srijedu navečer dodijeljena nagrada "Zlatna kuna", dok je "Zlatna kuna" za životno djelo uručena Francu Palmi, jednom od najistaknutijih stručnjaka u hrvatskom turizmu.
Dodjela nagrade okupila je u City Plaza Zagreb brojne gospodarstvenike i osobe iz javnog i političkog života, a nazočili su joj i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednik Vlade Andrej Plenković, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat, rektor zagrebačkog sveučilišta Damir Boras, donedavni predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) Zvonko Kusić, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Branko Bačić te zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Olivera Majić.
Predsjednik Uprave HS Produkta Željko Pavlin istaknuo je da tvrtka više od 98 prihoda ostvaruje izvozom i isključivo inovacijom vlastitih proizvoda, koji su rad njihovih inženjera, pa poručuje da tako ova nagrada pripada njima, kao i svim zaposlenicima tvrtke.
U kategoriji najbolje tvrtke srednje veličine Zlatnu kunu dobila je tvrtka Trade Air, dok je kao najbolja mala tvrtka proglašena Kod Savjetovanje.
Zlatna kuna
Najboljom bankom proglašena je Privredna banka Zagreb (PBZ), a najboljim osiguravajućim društvom Croatia osiguranje.
Zlatna kuna za životno djelo uručena Francu Palmi
Zlatna kuna u kategoriji inovacija dodijeljena je tvrtki Microblink, a u kategoriji post startup tvrtki nagrađen je Photomath, čija je mobilna aplikacija za rješavanje matematičkih zadataka preuzeta više od 100 milijuna puta.
Priznanje za promicanje gospodarstva otišlo je u ruke poduzetnika i investitora Nenada Bakića, dok je Zlatna kuna za životno djelo uručena Francu Palmi, jednom od najistaknutijih stručnjaka u hrvatskom turizmu koji je cijelu karijeru posvetio razvoju tog važnog sektora hrvatskog gospodarstva.
Grabar-Kitarović: 'Potrebno više odlučnosti, proaktivnosti i optimizma'
Predsjednica Grabar-Kitarović kazala je da je ovaj događaj važan jer njime izražavamo zahvalnost onima na kojima počiva gospodarski razvoj zemlje.
Kao pokazatelj uspjeha hrvatskih gospodarstvenika navela je da su u 2017. godini povećali broj zaposlenih za 5,8 posto, ukupne prihode za 9,5 posto te ostvarili 21,9 milijardi kuna neto dobiti.
Istaknula je da hrvatski poduzetnici već desetljećima dokazuju kako mogu biti uspješni u svim okolnostima privređivanja i nositi se s različitim izazovima.
"I kao što prepoznajemo te vaše odlike i slavimo vaša postignuća, tako poštujemo temeljne vrijednosti i načela koja predstavljate, a to su inovativnost, kreativnost, naporan rad, predanost, upornost, stručnost, redom vrijednosti koje su duboko ukorijenjene u tkivu hrvatskoga naroda", poručila je predsjednica Grabar-Kitarović.
Kazala je da je veliki optimist jer zna da u svim nastojanjima za uspješnijim gospodarstvom možemo napredovati i stati uz bok onima koji su sada razvijeniji od nas.
"Imamo dovoljno vlastite mudrosti i pameti, ali treba nam više odlučnosti, proaktivnosti i optimizma. Moja vizija Hrvatske kao prosperitetne i funkcionirajuće države, konkurentnog gospodarstva u kojem zajedno radimo za opći boljitak i dobro svakog čovjeka ostaje nepromijenjena i spremna sam, u skladu s ovlastima, pridonositi tim ciljevima", zaključila je hrvatska predsjednica.
Plenković istaknuo važnost ICT sektora
Premijer Plenković kazao je da Vlada na tragu potpore poduzetnicima i gospodarstvenicima bazira sve aktivnosti u području gospodarstva, a koje se temelje na strateškom trokutu, odnosno - fiskalnoj konsolidaciji, provođenju strukurnih reformi i privlačenju investicija.
"Samo na taj način možemo osigurati trajni i održivi gospodarski rast (...) i na taj način ići u korak s onim što nazivamo osloncima četvrte industrijske revolucije, a to su inovacija, digitalizacija i konkurentnost", poručio je premijer.
Naglasio je kako je ostvaren suficit u prošloj godini od 3,15 milijardi kuna dobar pokazatelj da su mudro planirali rashode i prihode, a prvih šest mjeseci ove godine pokazalo se da su nastavili istim intenzitetom, s 1,6 milijardi kuna suficita.
Premijer je podsjetio na tri vala porezne reforme koji će dovesti do ukupnog rasterećenja gospodarstva i građana od 6,3 milijarde kuna.
Najavio je da će se iduće godine s rasterećenjima nastaviti, a što će poduzetnici osjetiti u svom poslovanju.
Plenković je poručio da se nastavlja s digitalizacijom javne uprave, pravosuđa, a istaknuo je i novi zakon o javnoj nabavi, koji će dovesti do transparentnijeg i bržeg postupanja.
Također, podsjetio je i na mjere za blokirane koje su smanjile njihov broj za više od 50 tisuća, kao i mirovinsku reformu, jednu od ključnih strukturnih reformi, koja ide u drugo saborsko čitanje, a koja bi, procjenjuje, trebala dovesti do održivosti mirovinskog sustava, povećanja mirovina i pravednijeg sustava.
Kada je riječ o investicijama, Plenković ističe da su one ove godine dosegnule rekordnu razinu od dvije milijarde eura, od čega ih je milijardu eura bilo u turizam.
Kaže da turizam ne smije biti jedina grana koja raste, zbog čega i pozdravlja da su nagrade pripale i tvrtkama iz ICT sektora, za koje kaže da je područje u kojem se moraju napraviti novi iskoraci i uhvatiti korak s tvrtkama i zemljama koje prednjače u globalnim trendovima.
Premijer je pritom istaknuo tvrtku Photomath, koju je i sam spomenuo na nedavnom velikom forumu u Šangaju koji je organizirao kineski predsjednik Xi Jinping.
Predsjednik HGK Luka Burilović kazao je da je digitalno doba već bitno promijenilo komunikaciju, poslovanje i živote uopće, no pritom poručivši kako se ne slaže s nekim čak i apokaliptičnim najavama da će umjetna inteligencija i roboti preuzeti naše uloge.
"Istina je da će digitalna transformacija profilirati dobitnike i gubitnike, a na kojoj ćemo se mi strani naći ovisi manje o vladama i sreći, a više o nama samima i našoj sposobnosti za prihvaćanje promjena koje se događaju. Na nama je da budemo njihov aktivan kreator, a ne pasivan promatrač", istaknuo je Burilović.
Poručio je da se moramo odlučiti hoćemo li biti država s rentijerskim gospodarstvom koja gubi stanovništvo ili ćemo se orijentirati na nove tehnologije, izvrsnost, inovacije i kvalitetna radna mjesta.
