Doplatak u iznosu od 500 kuna djetetu pripada zbog tjelesnog ostecenja, prema rjesenju imotskog Centra za socijalnu skrb. Prva uplata bila je 20. veljace, a zbog nekih zaostataka iz prijasnjeg mjeseca na racun je uplaceno 709 kuna.
"Provjerila sam racun, i kako na njemu nije bilo sredstava, otisla sam u banku gdje su mi rekli kako su mi morali prisilno naplatiti neka prijasnja dugovanja, te kako to nema veze s njima, nego s Finom. U Fini su mi, pak, kazali kako su oni banku obavijestili o ovrsi, kao i da mi je banka u roku od osam dana trebala otvoriti zasticeni racun i na njega prebaciti zasticena sredstva. Medutim, banka nas nije kontaktirala, a Fina je deveti dan skinula sredstva s racuna", ispricala Janja Tomas za Slobodnu Dalmaciju.
Iz Zagrebacke banke, medutim, navode kako do danas od Fine nisu zaprimili nalog za otvaranje zasticenog racuna za spomenutu klijenticu, te objasnjavaju kako banka u ovakvom slucaju nije nije nalogodavatelj vec samo izvrsitelj ovrsnog naloga. Isticu i kako prema sifri uplate banka nije nikako mogla unaprijed prepoznati da uplata predstavlja zasticeno primanje, niti je takvu informaciju dobila od klijentice ili uplatitelja. Odmah po dobivenoj reklamaciji klijentice, proveli smo detaljnu analizu i utvrdili da smo kao izvrsitelj naloga Fine postupili u skladu sa zakonskim i podzakonskim propisima koja reguliraju nacin provedbe ovrhe na novcanim sredstvima. Klijentici smo sugerirali da od Fine zatrazi otvaranje racuna za zasticeno primanje te da se za povrat sredstava obrati primatelju sredstava (ovrhovoditelju) u ciju korist su sredstva prenesena, a banka je, naravno, spremna dostaviti sve potrebne podatke ovrhovoditelju u svrhu realizacije povrata sredstava - porucuju iz Zagrebacke banke.
Sto uciniti u takvim i slicnim slucajevima?
U Zagrebackoj banci kazu kako je sve obavljeno po zakonu. Prema tom objasnjenju ispada da je sama klijentica, koja je trebala znati za ovrhu, kriva sto nije otvorila zasticeni racun na kojem bi joj se uplacivala sredstva izuzeta od ovrhe. Evo sto gradani moraju uciniti, kako bi se izbjegli slicni slucajevi. Iz banke ponajprije objasnjavaju kako je, prema Ovrsnom zakonu, ovrsenik kojemu se na racun uplacuju primanja i naknade koja su izuzeta od ovrhe duzan o tome duzan izvijestiti Finu, koja ce dati nalog banci za otvaranje racuna za zasticeno primanje, te obavijestiti uplatitelja da iznos zasticenog primanja uplacuje na taj novi, zasticeni racun, pise Slobodna.
Iznimno, ako banka sama utvrdi da se radi o zasticenom primanju ili to utvrdi temeljem podataka koji su joj dostavili ovrsenik ili sam uplatitelj, o tim zaticenim uplatama treba obavijestiti Finu i ovrsenika, kako bi se otvorio poseban racun. Iz Zagrebacke banke ujedno napominju i kako to u navedenom primjeru klijentice iz Imotskog nije bio slucaj jer banka nije imala nikakvo upozorenje da se radi o zasticenim primanjima.
