Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak gostovala je u Intervjuu tjedna Media servisa i tom prilikom komentirala zaposlenicu u Ministarstvu s krivotvorenom diplomom, izlazak iz Vlade ako se rekonstrukcijom ugrozi reforma obrazovanja, govorila je o tome kako teku edukacije profesora i što za Hrvatsku znači pristupanje CERN-u.
VEZANE VIJESTI
- Dva puta krivotvorila diplomu: Otišla kući po 'pravi dokument' pa se opet vratila s falsifikatom
- Ministrica o lažnim diplomama: 'Provjera zaposlenih u školama već je krenula, fakulteti sljedeći na redu'
Na pitanje stoji li i dalje čvrsto iza riječi da će istupiti iz Vlade ako dođe do rekonstrukcije kao posljedice širenja saborskog Kluba Milana Bandića, ministrica je rekla:
"To je pozicija HNS-a. Osobno, kao ministrica imam jasne planove vezane uz reformske procese. Sigurno me ne zanima pozicija ministrice samo da zauzimam takvo mjesto. Takvi procesi koji bi ugrožavali reformske procese meni ne odgovaraju. Moja pozicija je takva da imam i drugih planova u svom životu."
Osvrnula se na slučaj zaposlenice Ministarstva koja je krivotvorila diplomu s Hrvatskih studija.
"Treba jasno reći da ona nikada nije imala ugovor na neodređeno vrijeme. Kada se s njom sklopio ugovor, odmah se pristupilo provjeri diplome i onda je zaposlenica dobila otkaz, kao i svi nadležni, jer se radi o postupku u kojem policija i DORH imaju posla. Ovo nije rezultat slučajnosti ,nego procesa koji se redovito provodi. Prije toga, ta je zaposlenica na određeno vrijeme radila administrativne poslove vezane uz projekte, dakle, ništa prezahtjevno."
Dodaje kako nije sigurna je li potrebna provjera diploma kad je riječ o zaposlenju na određeno vrijeme, ali je obavezna pri zapošljavanju na neodređeno.
"Jednako tako, u idućih godinu dana trebale bi se provjeriti diplome svih zaposlenih u sustavu koje nisu provjerene. Ne treba to biti odmah i navrat-nanos, ali to svakako treba učiniti jer ovdje se ipak radilo o diplomi nastavničkog studija".
U analizi 2018. godine Divjak najviše ističe eksperimentalnu fazu kurikularne reforme. Kaže, prvo polugodište prošlo je s izvanrednim rezultatima, krenulo se u kompletnu rekonstrukciju strukovnog obrazovanja, ali i povuklo se 10 puta više sredstava iz fondova EU-a za znanost nego godinu prije. U 2019. najveći izazov je reforma koja frontalno ulazi u sve škole. Edukacija profesora već je počela, a tijekom siječnja i veljače odvijat će se više od tisuću radionica za 36 tisuća profesora i nastavnika.
Nakon 23 godine, ministrica je najavila izmjene Pravilnika o napredovanju učitelja i nastavnika, koji je u javnom savjetovanju i očekuje da će biti usvojen na proljeće. Prvi put se uvodi nagrađivanje.
"Ideja je da se svake godine prepozna, recimo, 500 najboljih učitelja koji su postigli najbolje rezultate te godine i da ih se nagradi, a, s druge strane, da se sustav napredovanja drugačije postavi. Povećani su kriteriji, prepoznati su različiti aspekti kvalitete rada nastavnika."
