Predsjednik Rektorskog zbora i rektor Sveučilišta u Splitu Šimun Anđelinović istaknuo je kao vrlo važnu temu suradnju sveučilišta na izvođenju studija.
"Pojedina sveučilišta, kao novoformirani Sjever, imaju problema s kadrom, koji još nije odobren od Ministarstva znanosti i obrazovanja i jedna od tema je razgovor s Ministarstvom da se budžet za mlade znanstvenike proširi. Sveučilišta u Hrvatskoj trebaju godišnje od petsto do tisuću ljudi da bi se samoobnavljala. Ako to ne napravimo doći će do starenja sveučilišta", rekao je Anđelinović i najavio da će i s premijerom Andrejem Plenkovićem te ministricom Divjak razgovarati o povećanju proračunskih iznosa za znanost i obrazovanje kako je zacrtano u Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije.
"Mi spadamo u europske zemlje koje najmanje odvajaju za znanost i dugoročno to neće biti dobro", dodao je predsjednik Rektorskog zbora.
S nužnošću povećanja izdvajanja za znanost i obrazovanje slaže se i resorna ministrica.
"Ne samo da moramo lobirati za više novaca iz državnog proračuna u znanosti nego mora razumjeti da to ulaganje dolazi iz ukupnog domaćeg proizvoda, ne isključivo iz državnog proračuna, nego i iz gospodarstva i fondova. Ako gledamo našu znanost uglavnom se baziramo na ulaganjima koja dolaze iz državnog proračuna, a na europskom smo začelju što se tiče ulaganja iz drugih izvora", kazala je ministrica Divjak koja je istaknula da Ministarstvo i sveučilišta moraju raditi tako da svatko preuzme svoj dio odgovornosti i obveza.
"Mi se sigurno možemo pohvaliti našim sveučilištima. Drugo je pitanje mogu li biti bolja, možemo li svi osigurati bolje uvjete za naše znanstvenike, mogu li znanstvenici više sudjelovati u međunarodnim projektima, možemo li mi pripremiti sustav i zakonodavni okvir tako da se nagrađuju oni koji su najbolji, koji imaju inicijativu, a istovremeno da se spriječi uravnilovka. Mislim da je odgovor na ta pitanja – da, poručila je Divjak u Varaždinu.
Rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras, na upit novinara komentirao je položaj sveučilišta jer ga nema među prvih petsto.
"Postoje razni kriteriji- Mi smo prošle godine bili među četiristo jer smo imali pet radova u samo dva relevantna časopisa Science i Nature, a ove godine jedan. Što je prirodno na količinu izdvajanja za znanost", rekao je Boras i najavio kako će inzistirati da se do 2020.godine dostigne financiranje za obrazovanje i znanost na razini prosjeka europskih zemalja.
