Državno izborno povjerenstvo odlučilo je na nadolazećim parlamentarnim izborima uskratiti pravo glasovanja oboljelima od koronavirusa i onima koji pokazuju bilo koji simptom te bolesti. U ponedjeljak su poručili zaraženima da ne zovu niti birački odbor da im omogući glasovanje na kućnoj adresi jer će biti odbijeni, a od davanja glasa bi trebali apstinirati i oni koji sumnjaju da su bolesni. Ustavno-pravni stručnjaci upozoravaju da bi takva odluka mogla dovesti u pitanje regularnost izbora.
Predstojnica Katedre za ustavno pravo na Pravnom fakultetu u Rijeci Sanja Barić tvrdi da je ova situacija prilika da se napokon raščisti dugogodišnja praksa isključivanja infektivnih bolesnika iz biračkog procesa.
"Mislim da odluka da se pozitivne na COVID-19, koji su u kućnoj samoizolaciji, isključi iz izbora nije utemeljena mjera. Moram priznati da ne razumijem zašto se stvara razlika između njih i samoizoliranih koji nisu testirani na taj virus ako znamo da se većina zaraženih regrutira iz samoizoliranih. Ako pogledamo mjere koje su DIP i HZJZ propisali za glasanje samoizoliranih, one su vrlo striktne i razumne. Stoga uz dodatno pooštravanje zaštitnih mjera, koje trebaju propisati epidemiolozi, treba omogućiti i glasanje pozitivnima na COVID-19 koji su u samoizolaciji", poručila je Barić za Jutarnji.
Sraz dvaju prava
Pojasnila je kako se ovdje radi o srazu dvaju prava - biračkog i zaštite javnog zdravlja. U tom slučaju bi, prema njezinu mišljenju, u donošenju takvih odluka najbolje bilo koristiti pravilo razmjernosti. "To pravilo nalaže da se usvoji najblažu, a razumnu i moguću mjeru. U ovoj situaciji svakako bi trebalo očuvati bit temeljnog ljudskog prava, biračkog, tj. omogućiti da oboljeli ostvari biračko pravo, a da se ne ugrozi javno zdravlje. Mislim da se država dužna pobrinuti da nađe način da pozitivni na Covid-19 glasaju, a to se može postići tako da se za kontakt s njima na dan izbora propišu posebne dodatne epidemiološke mjere", istaknula je Barić.
Tvrdi da bi se u pitanje trebala dovesti i praksa kojom je pacijentima u bolnicama, pa i onima koji ne boluju od infektivnih bolesti, onemogućeno glasovanje na izborima. Ona bi na njihovu mjestu podigla ustavnu tužbu.
"Da sam pozitivna na COVID-19, sigurno bih podigla ustavnu tužbu zato što mi nije omogućeno glasovanje i učinila bih to iz strateških razloga da se Ustavni sud izjasni je li to ustavno ili ne. Nije riječ o tome da se netko buni i gnjavi, napada državu ili sitničari. Upravo kroz takve slučajeve gdje se netko 'bunio i gnjavio' tijekom povijesti su se iskristalizirala neka važna pravna i ustavnopravna pitanja", zaključuje Barić.
Sve može online, ali izbori ne
Izvanredni profesor na Katedri za upravnu znanost zagrebačkog Pravnog fakulteta Vedran Đulabić odluku DIP-a smatra krajnje dubioznom, a posebno preporuku da oni s temperaturom višom od 37,2 stupnja ne izlaze na birališta. Pita se kako bi članovi biračkih odbora mogli znati je li netko izmjerio temperaturu i drži li se preporuka o samoizolaciji. I on smatra da bi bilo dobro da Ustavni sud dobije tužbe građana kako bi preispitao ustavnost ove odluke DIP-a, ali i svih ostalih odluka Nacionalnog stožera civilne zaštite koje su donesene u okolnostima kad nije proglašeno izvanredno stanje.
"Izvanredne situacije uvijek traže posebnu zaštitu ljudskih prava. Lako je štititi ljudska prava kad je stanje redovno, ali zaštita ljudskih prava je posebno važna u situacijama kad su ona dodatno ugrožena kao što je ova. Ako su mogle škole imati online nastavu, ako je preporuka Ministarstva uprave bila da se sjednice predstavničkih tijela održavaju preko videoveza, onda ne vidim razloga zašto se država nije pobrinula i za mogućnost elektroničkog glasovanja kao dopune klasičnom načinu glasovanja. Mogli su na biralištima osigurati posebnu sobu za pozitivne na Covid-19 ili one za koje se sumnja da bi bi mogli biti pozitivni", objašnjava Đulabić.
Mjere zaštite zdravlja i zdrav razum
I predstojnik Katedre za ustavno pravo na zagrebačkom Pravnom fakultetu, profesor Branko Smerdel, nedavno je vrlo oštro komentirao odluke DIP-a. "To je potpuno protuustavno i potpuna idiotarija. Biračko pravo ne može se nekome oduzeti samo zato što je bolestan. Ne uzima se ni umirućima, ni zaraznima, nikome", komentirao je Smerdel, napomenuvši da bi se time dovela u pitanje regularnost izbora.
Na Smerdelov istup i reakciju GONG-a te inicijative "Narod odlučuje", DIP je jučer reagirao priopćenjem u kojem su potvrdili da ne postoji propis kojim bi se opravdala zabrana glasovanja, no da "opće mjere zaštite zdravlja i zdrav razum" nalažu da oboljeli ne ugrožavaju zdravlje drugih. "Priopćenja na koja sada reagiramo sigurno ne pridonose izgradnji mirne i uravnotežene atmosfere", smatraju u DIP-u, ne osvrćući se na stav ustavnopravnih stručnjaka.
Čak niti Etičko povjerenstvo nema namjeru sada urgirati, osim ako baš mora: "Naša je dužnost reagirati samo onda kad nam se obrati netko od kandidata na izborima. Ako do toga dođe, reagirat ćemo", poručio je šef tog tijela i predsjednik HAZU-a, arhitekt Velimir Neidhardt.
