Šteta je velika, kako na stambenim objektima, tako i na nekim od najpoznatijih zagrebačkih kulturnih građevina i znamenitosti.
VEZANE VIJESTI
Zagreb više neće biti isti. Dio kulturne baštine urušio se kao
kula od karata. Zgrada Kolmar ostala je bez dva tornja - nalazi
se na središnjem zagrebačkom trgu i izgrađena je 1905. godine.
Tijekom potresa ostala je bez jednog tornja, a naknadno je srušen
i drugi nakon procjene da je opasan.
U obilasku kulturnog dobra bili smo s restauratorom. Prvo
odredište nam je katedrala koja je ostala bez vrha južnog tornja.
Što je točno odnio potres, najbolje zna naš sugovornik koji je
radio na katedrali - Radivoje
Jovičić, viši konzervator restaurator.
''Vrh katedrale, dio koji nedostaje je visok 7,5 metara
i težak oko 23 do 25 tona i nije riječ o nekom malom komadu.
Obnova neće biti tako laka, trajat će godinama i mi takvog kamena
više nemamo. Znači nikad više neće biti ista. Južni će toranj
biti svjetliji nego sjeverni'', objašnjava Jovičić.
Unutrašnjost Bazilike u Palmotićevoj nakon potresa je
neprepoznatljiva, sve se urušilo.
''Urušio se dio bačvastog svoda koji je ovamo prema nama, prema
koru, pri tom urušavanju je zahvatio korsku ogradu i zdrobio je.
To je deprimirajuće i drugi dio će se moći razgraditi jer je u
vrlo opasnom stanju'', upozorava Jovičić.
U palači Hrvatske akadmije znanosti i umjetnosti na podu još
uvijek lusteri, žbuka i Franjo Rački. Ni jedan zid nije prošao
bez oštećenja, a Velimir Neidhardt, akademik i predsjednik
HAZU kaže: ''Takvi padovi, žbuka, to se nažalost dogodilo
posvuda. Umjetnine nisu nastradale. Pala je skulptura našeg
prvog predsjednik Franje Račkoga koji je za
vrijeme potresa 1880. bio predsjednik HAZU-a''.
U Kazalištu Komedija nije komično nego tragično jer je oštećena
konstrukcija iznad pozornice, a v. d. ravnatelja Damir
Lončar kaže: ''Ima tu raspuklina iznad pozornice, greda,
po zidovima po stepenciima, ovako se to ne može vidjeti dok se ne
izvrši statična procjena. Što se tiče gledanja predstava, bojim
se da ova sezona nije realna do konca šestog mjeseca''.
Da se kulturna baština oporavi, trebati će više od desetljeća i
nekoliko stotina milijuna eura za što u Ministarstvu kulture
računaju na EU fondove. ''Šteta je ogromna i situacija je takva
da iako je možda na prvo izgledalo da nije tolika, one su
povukle jako dobar dio konstrukcije, oštećenja su
strukturalna'', kaže Davor Trupković, pomoćnik
ministrice kulture.
Od brojnih kulturno-povijesnih znamenitosti tek ćemo se oprostiti
jer im je narušena statika. Takva sudbina mogla bi snaći toranj u
centru grada na križanju Kurelćeve i Jurišićeve. Rad poznatih
kipara. Problem je što je nagnut. Mislim da ga treba spasiti
sajlama jer je njegovo rušenje jako skupo, kaže Jovičić.
Teško su oštećeni i muzeji. Slike razbacanih skulptura i
oštećenih zidova gledamo ovih dana iz Arheološkog muzeja, a Muzej
za znanost i obrt prošao je još i gore. Urušen je velik dio
krovišta, a na podu su završile čak i slike procijenjene na pet
do 20 milijuna eura.
