'Dezinformacije nanose štetu demokraciji i narušavaju povjerenje građana u institucije'

Može li Europska unija donijeti demokraciju i vladavinu prava zemljama Zapadnog Balkana? Kako se proces proširenja mijenjao tijekom godina? Tko su igrači koji dezinformacijama pokušavaju nametnuti jači utjecaj u regiji? Što je cilj širenja dezinformacija o Europskoj uniji i što ona čini u suzbijanju lažnih vijesti?

VEZANE VIJESTI

• Propitivanjem do jasnije slike: Zašto su važne nedvosmislene i pravovremene informacije

Odgovore na spomenuta pitanja nastojali su ponuditi eurozastupnik Tonino Picula, generalni direktor za komunikacije Europskog parlamenta Jaume Duch Guillot, koordinator komunikacija Platforme za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske – CROSOL Gordan Bosanac i glavni urednik Faktografa Petar Vidov sudjelujući na online konferenciji koju je organizirao Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj na temu: ''Europska unija, dezinformacije i Zapadni Balkan''. Raspravu je pratilo više od 170 aktivista i aktivistkinja, pripadnika i pripadnica civilnog sektora iz regije te srednjoškolaca i srednjoškolki, priopćeno je iz Ureda Europskog parlamenta.

Govoreći o štetnosti dezinformacija, pogotovo u razdobljima golemih zdravstvenih kriza kao što je pandemija bolesti COVID-19, Duch Guillot je upozorio da ''dezinformacije uvijek imaju izvor, cilj i strategiju'', a većinom je, smatra, riječ o pokušaju nanošenja štete demokraciji i narušavanju povjerenja građana u institucije: ''Ako ste uspješni u tome, u kreiranju loših odnosa između građana i demokratskih institucija, onda u konačnici slabite i vladavinu prava''.

Podsjetio je i da ova pandemija nije samo zdravstvena kriza nego i kriza dezinformacija odnosno ''infodemija'' te da će u Europskom parlamentu biti osnovan poseban Odbor za dezinformacije od kojeg se mogu očekivati konkretne mjere i prijedlozi djelovanja. Također je istaknuo da društvene mreže i velike internetske platforme poput Twittera, Facebooka i Googla moraju pokazati odgovornost s obzirom na to da su često upravo to kanali kojima se šire dezinformacije..

Trenutačno je najviše dezinformacija vezano uz razne konstrukcije o cjepivu, kazao je Vidov osvrćući se na hrvatski kontekst lažnih vijesti i upozorio: ''Cilj je stvoriti masovni pokret protiv cjepiva''. Golema količina lažnih vijesti dolazi od strane ljudi koji se pokušavaju okoristiti ovom situacijom kako bi zaradili, naglasio je Vidov.

Analizirajući europsku politiku proširenja Picula je ustvrdio da je ona najučinkovitiji vanjskopolitički instrument Europske unije i dokazano stabilizirajući faktor te je istaknuo da bi proširenje na Zapadni Balkan EU-u donijelo višestruku korist: ''Pomoglo bi Uniji da ponovno stekne kredibilitet u regiji i dokazalo da je sposobna utjecati na događaje u susjedstvu i nositi se s izazovima 21. stoljeća, jednako kao što je to mogla u drugoj polovici 20. stoljeća''.

Picula je podsjetio i da je EU osigurala 3,3 milijarde eura za pomoć zemljama Zapadnog Balkana u borbi protiv koronakrize što je, smatra, također poruka tamošnjim građanima da nisu ostavljeni sami. Prema njegovoj procjeni Sjeverna Makedonija i Albanija, koje su dobile zeleno svijetlo za pregovore, ali još čekaju točan datum za njihov početak, mogle bi stvarno taj proces otvoriti iduće godine, tijekom slovenskog predsjedanja Vijećem EU-a.

Bosanac je, pak, podsjetio je na jučerašnju deklaraciju nevladinih udruga iz regije povodom summita o Zapadnom Balkanu, u kojoj su najjače organizacije iz područja borbe za vladavinu prava postavile pitanje je li Europska unija danas dovoljna snaga koja može regiji donijeti demokraciju: ''Kada Unija dobije takvu poruku od ljudi koji su njezini prvi suradnici na terenu, onda se treba zamisliti''.