Za hrvatskog ministra turizma Garija Cappellija ovo je bilo dobro ljeto, piše Deutsche Welle, uz riječi ministra kako bi Hrvatska do kraja godine trebala prijeći brojku od 100 milijuna turista. Ministar je rekao i kako je u prvih sedam mjeseci ove godine zabilježeno 7,5 milijuna noćenja više nego u istom razdoblju prethodne godine.
No, unatoč sjajnim brojkama, postoji "tamna strana hrvatske ljetne bajke", a to je da zemlji nedostaje radnika, osobito na obali. Tržištu nedostaje kuhara, uslužnog osoblja, čistača i odgajatelja djece. Rezultat toga je 2700 nepopunjenih radnih mjesta usred vrhunca sezone, od čega neka pripadaju i građevinskom i zdravstvenom sektoru.
Glavni razlog tome je ulazak Hrvatske u Europsku uniju i olakšana mobilnost, zbog čega je mnoštvo Hrvata u potrazi za poslom odselilo u druge europske zemlje.
U Njemačku je u 2016. godini odselilo 56 tisuća Hrvata, tisuće drugih sreću su potražili u Irskoj i Austriji. Ovakav egzodus za Hrvatsku je problem s kojim se sve teže nosi, koji zvuči kao pravi paradoks. U jednu ruku, postoji velika potreba za radnicima u turističkom sektoru, a s druge strane stoji brojka od 170 000 nezaposlenih Hrvata. Stopa nezaposlenosti viša je od europskog prosjeka, no nezaposleni Hrvati ne mogu pomoći u turizmu ili u građevinskom sektoru jer nisu dovoljno kvalificirani.
Hrvatska gospodarska komora rješenje za to vidi u ublažavanju postojećih pravila i lakšem uvođenju inozemne radne snage, uz prijedlog kako bi i maloljetnicima trebalo biti omogućeno da povremeno rade tijekom turističke sezone.
Stručnjaci su skeptični prema takvom prijedlogu, upozoravajući kako bi u tom slučaju već postojeća eksploatacija radne snage u slabije plaćenim poslovima poprimila još veće razmjere.
Deutsche Welle poziva se na izjavu Ljube Jurčića koji smatra da je postojeća situacija poprilično ozbiljna, zbog čega bi u budućnosti mogli imati ne samo manjak radne snage, već i manjak stanovništva. A to znači prijetnju najvažnijem poslovnom sektoru - budućnosti mlađih generacija.
