"Pothranjenost djece produžuje njihov boravak u bolnici, zato želimo svakom djetetu omogućiti, po njegovom izboru, dobnoj starosti i dijagnozi, jedan mliječni obrok izvan bolničke prehrane. Želimo to postići u dogovoru s institucijama koje operativno provode takav program u školama", ističe voditeljica Odjela za dijetetiku i prehranu u Klaićevoj bolnici Diana Vukman.
I u školama je isti problem, s obzirom da je najnovije istraživanje o prehrani srednjoškolaca pokazalo da 74 posto njih ne unosi dovoljno kalcija.
Procjena zastupljenosti mlijeka i mliječnih proizvoda
HRVATI PIJU DOBRO MLIJEKO: Čak 96 posto pripada prvoj klasi
Mlijeko i mliječni proizvodi jedna su od osnovnih skupina namirnica u ljudskoj prehrani. Majčino mlijeko ili, u slučaju kad to nije moguće, dojenački mliječni pripravak prva je hrana koju dojenče konzumira. Konzumacija mlijeka u raznim oblicima nastavlja se i nakon dojenačke dobi zbog čega je mlijeko, odnosno mliječne namirnice, često predmet mnogih istraživanja uz koju se vežu mnoge povoljne zdravstvene tvrdnje.
Cilj dvogodišnjeg istraživanja bio je procijeniti zastupljenost mlijeka i mliječnih proizvoda u svakodnevnoj prehrani hospitalizirane djece te na temelju dobivenih rezultata dati preporuke za poboljšanje prehrane djece u bolnici. Budući da su nutritivne potrebe djece povećane zbog ograničenih tjelesnih rezervi te rasta i razvoja, pothranjenost u ranoj dobi može biti uzrokom niskog rasta, usporenog kognitivnog razvoja i smanjenog imuniteta.
Dokazano je da mlijeko sadrži cijeli niz bioaktivnih peptida, antioksidansa, kalcija te drugih biološki aktivnih komponenti čiji je unos poželjan tijekom cijelog života, a u djetinjstvu čak i nužan.
"Na temelju rezultata istraživanja možemo zaključiti da je svakako potrebno povećati unos mlijeka i mliječnih proizvoda u hospitaliziranu djecu. Jedan je od načina da se u standardu bolničku prehranu uvede šira paleta dostupnih proizvoda koje djeca najčešće konzumiraju kod kuće. Također, u recepture jela uvesti nutritivno bogatije vrste mliječnih proizvoda koje bi obogatile jelovnik", kaže Vukman.
Treba povećati broj nutricionista/dijetetičara
Umjesto klasičnog jogurta tako bi trebalo ponuditi probiotičko fermentirano mlijeko zbog njegovih funkcionalnih svojstava, a dio slatkih proizvoda (puding, kakao, čokoladno mlijeko, sladoled) zamijeniti voćnim jogurtima i desertima od sezonskog voća i bez dodatka šećera.
Također je zaključeno da treba povećati broj nutricionista/dijetetičara čime bi se omogućio individualni i holistički pristup djetetu i njegovim prehrambenim potrebama.
O važnosti konzumiranja mlijeka bilo je govora i na Mliječnom danu za djecu Klaićeve bolnice, kojim se u toj ustanovi želi podići svijest o važnosti te namirnice kod djece i roditelja, te kod svih koji brinu o njihovu zdravlja.
Pothranjenost bolesnika u bolnicama predstavlja rizik za nepovoljni ishod liječenja, odnosno produljeni boravak u bolnici i duži oporavak.
Vukman navodi kako je dnevni prehrambeni unos nedovoljan kod brojnih bolesnika u bolnicama, jer ne zadovoljava njihove dnevne potrebe. Istraživanja su pokazala da je kod takvih bolesnika povećana učestalost komplikacija, kao što su bolničke infekcije, loše respiratorne funkcije i dugotrajno mirovanje.
