Razorni potres na Baniji otvorio je pitanje kriminala i lopovluka u poratnoj obnovi. Naime mnogi čije su kuće stradale u potresu tvrde da nisu stradale zbog potresa nego poratne korupcije.
Kažu kako se u obnovi kralo željezo i armature, a dobar dio radova izvodio bez ikakvog nadzora. S druge strane tadašnji glavni inženjer za obnovu - a današnji župan Sisačko-moslavački Ivo Žinić tvrdi da je svaka obnovljena kuća u potresu odradila ono što je trebala i da je sve napravljeno po propisu.
S treće strane stručnjaci kažu da je sve bilo po propisu ne bi bilo sve propisno srušeno. Takva je primjerice kuća Tomislava Šubića, obnovljena nakon rata. Urušeno krovište, pukotine na sve strane, na vratima crvena naljepnica.
"Kuća je obnavljana '97., obnovljena je aljkavo, nikako. Moj otac je bio građevinski poduzetnik, točno je znao kako je trebalo radit, ali je on stekao dojam da, kako on kaže da bi trebalo, da su oni radili kontra. Oni su samo odmahivali, ma da, u redu je, i radili svoje", kazao je za RTL Direkt Šubić.
Nema veze tko je na vlasti
I kuća je tako danas neupotrebljiva, kao i mnoge druge na
potresenom području, koje su obnavljane nakon rata. Vlasnici
vjeruju da nisu bile dovoljno armirane.
"Žalosno da kuća mora se obnavljati već dva puta, da država plaća
već dva puta jednu kuću. To nema veze tko je na vlasti, tko je,
šta je", kaže Tomislav Stanić iz
Strašnika.
Onaj tko je danas na vlasti u županiji, u doba poratne obnove bio
je glavni inženjer za obnovu.
Žinić ponosan
"Ja sam ponosan na to vrijeme i mogu reći da i ovog trena, kuće
koje su oštećene, ne srušene. Znate da je potres bio od 6,2
stupnjeva po Richteru, jedan velik i razoran potres - da su kuće
bile loše izgrađene, one bi se bile srušile", kazao je Ivo Žinić,
danas župan sisačko-moslavački.
Inženjeri pak primjećuju da su neke kuće u Petrinji, građene i 20
godina prije rata, i nakon potresa pogodne za život. I tako bi
trebalo biti sa svim zgradama, ako ih se gradilo kako treba.
"Činjenica je da protupotresni propisi postoje od 70-ih godina i da je po njima puno zgrada izgrađeno i da su izdržale ovaj potres. Da su te zgrade građene po nekim danas ustaljenim principima gradnje, one nisu smjele stradati, odnosno nisu se smjele dogoditi značajnije štete, govori arhitekt Ivan Križić.
Poslije rata na području Sisačko-moslavačke županije obnovljeno je 25 tisuća stambenih jedinica, u čemu je sudjelovalo čak 200-tinjak izvoditelja radova i 80-tak projektanata, sve je koštalo više od dvije i pol milijarde kuna. Iz Središnjeg ureda za obnovu ujedno potvrđuju da za sve to dokumentacija postoji, a bivši ministar graditeljstva kaže da se za dva sata može utvrditi koja je karika u lancu griješila.
"Odmah će vidjeti tko je projektirao, tko je gradio, tko je bio šef gradilišta, tko je bio nadzorni organ, a tko supervizor. I to je sve, vidite tko su odgovorne osobe i onda podnosiš prijave", kazao je varaždinski župan Radimir Čačić.
"Moguće da je bilo samih štednji u izvedbi, da se nisu prema
projektima izvodile određene stvari, a tu također postoji pitanje
odgovornosti i nadzora koji su provodili sve te kontrole nakon
obnove", govori dalje arhitekt Križić.
Nakon premijerova istupa, USKOK je od policije zatražio hitnu
istragu.
Podsjetimo, premijer Andrej Plenković je rekao: "Ako neka kuća nije bila napravljena po pravilima struke, nije bila napravljena tako da izdrži seizmičke udare, ako nije bilo armature, onda se lako - mislim nije baš lako - al' utvrdit će se tko je doveo do toga."
Turudić nije optimist
No, sudac koji je prvi presudio slučaj ratnog profiterstva kaže da takva istraga neće biti nimalo jednostavna.
"Postoji zakon o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog
profiterstva, međutim slabašne su nade tako da nisam uz svu
presumpciju nevinosti protiv koga se izvidi rade - ja nisam neki
optimist da će tu se dovest do nekog efikasnog epiloga", smatra
Ivan Turudić, predsjednik Županijskog suda u Zagrebu.
Arhitekti sada očekuju da se i obnova Zagreba i Banije radi po
najvišim standardima struke, pri čemu ne bi bilo naodmet ponovno
oformiti i nezavisno tijelo koje bi cijeli proces nadziralo.
"Država koja ne smatra da je potrebno da ima potpunu, dubinsku kontrolu nad svim ugovorima gdje je država investitor, nije ozbiljna", dodaje Čačić.
Tim više jer će ova obnova trajati godinama i koštati milijarde kuna.
