Agrokoru je posuđeno i 29 milijuna kuna, novac koji je bio namijenjen ulaganju u hotele Plat fond u suvlasništvu Nexusa, javlja N1.
Podsjetimo, Povjerenički odbor Nexus fonda u kojem je i predstavnik HBOR-a u srpnju prošle godine je u tvrtku Zagreb-Montaža uložio više od 50 milijuna kuna, za potrebu čega je osnovano i Nexus ulaganje. Novac ipak nije završio u Zagreb Montaži već u Agrokoru kao pozajmica. Tamo je u nekoliko mjeseci otišlo 47 milijuna kuna uz kamatu od 6 posto, javlja N1. Vraćeno je samo 7 milijuna kuna od posuđenog iznosa. Osim Republike Hrvatske i HBOR-a jedan od privatnih ulagača u Nexus fond je i Todorićev Konzum.
Agrokor financiralo Društvo KHA četiri d.o.o.
N1 danas javlja da to nije jedini novac. Član uprave Nexus ulaganja Marko Makek rekao je da je Todorićevu kompaniju financiralo i društvo KHA četiri d.o.oo, a kojem je fond Nexus FGS jedan od suvlasnika.
Društvo KHA četiri d.o.o. osnovali su 2014. godine Karisma Resorts International i Agrokor kako bi sudjelovalo u privatizaciji 92,5 posto udjela Hotela Plat d.d. Taj je natječaj KHA četiri d.o.o. i dobilo. Time je steklo pravo da od CERP-a kupi 92,5% vlasničkog udjela u društvu Hoteli Plat d.d.,a kasnije je suvlasnik postao i Fond Nexus FGS II i uložio 100 milijuna kuna u KHA četiri d.o.o. Još su 30 milijuna uložila preostala dva partnera
Nakon naknadnog dodatnog ulaganja Agrokora i Karisma Resorts International od HRK 70 milijuna tijekom 2016., Agrokor je postavio upit prema trgovačkom društvu KHA četiri d.o.o. i ostalim članovima društva da li se dio tih sredstva, mogu na komercijalnoj osnovi angažirati na način da se Agrokoru odobri kratkoročna pozajmica, a dok sredstva ne budu bila potrebna na projektu, primarno kada krene građenje što još niti danas nije u toj fazi, pojasnio je Makek za N1.
Većina novca nije vraćena
Društvo je odobrilo pozajmicu Agrokoru, a Dug Agrokora prema KHA četiri d.o.o. je danas na razini 27,8 milijuna kuna plus kamate, te je osiguran zalogom nad vlasničkim udjelima Agrokora u KHA četiri d.o.o. (25%), pojašnjavaju. Radi se o novcu koji je Agrokor sam uložio u projekt. Pritom je založio svoj vlasnički udio u projektu. U slučaju neplaćanje obveze, ovršeni bi bilo udjeli prodani novom investitoru. To je spriječilo stupanje na snagu Lex Agrokor. Time je oštećena i Republika Hrvatska jer Agrokor nije vratio veliku većinu novca kojeg je posudio. U HBOR-u tvrde da za to nisu znali do svibnja ove godine.
'Svi ulagatelji, pa tako i HBOR, i dionici su o tome obaviješteni čim je u travnju 2017. predmetni plasman prestao biti redovnim poslovnim događajem i kada je dobio izvanredni karakter primjenom Lex-a na Agrokor te time zaustavljanjem ovršnog rješenja', priopćeno je iz HBOR-a.
