Prema podacima Ženske sobe čak 17 posto žena u Hrvatskoj doživjelo je pokušaj silovanja ili silovanje, međutim 95 posto njih seksualno nasilje nije i prijavilo, upozorila je u petak koordinatorica Ženske sobe Maja Mamula na okruglom stolu "Glas za žrtve seksualnog nasilja".
"Seksualno nasilje jedno je od najtežih oblika nasilja, obilježeno šutnjom i stigmatizacijom, koje ostavlja razorne posljedice. Događa se daleko češće nego što se uobičajeno smatra, a broj prijava je izrazito nizak", rekla je Mamula na okruglom stolu u povodu obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.
Dodala je da je lani u Hrvatskoj prijavljeno 467 djela protiv spolne slobode, od kojih 91 slučaj silovanja, a od toga su 98 posto žrtava bile žene.
"Godišnje se prijavi 90 do 150 slučajeva silovanja no neslužbena brojka je da na jedno prijavljeno silovanje dolazi 15 do 20 neprijavljenih", iznijela je crne brojke Mamula.
Glavni razlozi tome, kako navodi, su vrlo male kazne koje se izriču počiniteljima, dugotrajnost sudskog postupka koji traje od tri do šest godina, osobni strah žrtava, nedostatna podrška žrtvama, kao i problemi s kojim se susreću kod prijava.
"Prijava u velikom broju slučajeva znači dodatnu traumatizaciju, često se nepotrebno rade ponovljena ispitivanja i ne obraća se pažnja na zaštitu prava žrtava", rekla je Mamula.
Iako je u posljednjih deset godina napravljen pozitivan pomak, Mamula ističe da još ima puno posla kako bi se postupak prijave seksualnog nasilja učinio manje traumatičnim, sudski postupak osjetljivijim na potrebe žrtve, a izrečene kazne primjerenije.
Ravnateljica Ureda za ravnopravnost spolova Vlade Helena Štimac Radin naglasila je nužnost nastavka sustavne edukacije svih ustanova i institucija koje se bave žrtvama seksualnog nasilja, naglasivši da bi dodatan korak bila i ratifikacija Istanbulske konvencije, konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.
S njom se složila Margareta Mađerić, predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova zagrebačke Gradske skupštine naglasivši da treba ohrabriti žene da prijave nasilje.
Zoran Burić sa Pravnog fakulteta u Zagrebu kazao je da se prema prijašnjem kaznenom zakonu iz 1997. često inzistiralo na dokazu otpora žrtve silovanju što je bio kamen spoticanja dugi niz godina za sudsku praksu, ali da je to novim zakonom iz 2011. promijenjeno i u središte stavljena autonomija žrtve da slobodno odlučuje o seksualnoj sferi, a ne pitanje primjene sile.
Naglasio je i da je prije 20 godina silovanje unutar bračne zajednice bilo kazneno djelo, a da je sada uvršteno u teško kazneno djelo.
Okrugli stol "Glas za žrtve seksualnog nasilja" organizirala je Ženska soba – Centar za seksualna prava i Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Gradske skupštine Grada Zagreba u okviru projekta "Relevantne institucije i organizacije civilnog društva – glas za žrtve seksualnog nasilja".
