Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) u utorak, 10. listopada, pod geslom "Zaustavimo siromaštvo i poniženje u starosti" organizira prosvjed u šest hrvatskih gradova, zahtijevajući od vladajućih hitno donošenje mjera koje će postaviti barijeru daljnjem ubrzanom siromašenju umirovljenika.
Sindikat traži povećanje mirovina svim umirovljenima nakon 1. siječnja 1999. za 19 posto, promjenu modela obiteljske mirovine, uvođenje minimalne mirovine u visini od najmanje 50 posto bruto minimalne plaće, uvođenje državne naknade za starije osobe koje nisu stekle mirovinu, novi model usklađivanja mirovina i ukidanje zakona kojim se uvodi porez na nekretnine dok se ne urede zemljišne i posjedovne knjige.
Paketom zahtjeva iz područja zdravstva traže da se zdravstvenu riznicu ne vraća u državni proračun, da se zadrži državno dopunsko osiguranje pri HZZO-u i da se ne poskupljuje dopunsko zdravstveno osiguranje. Sindikat traži i pokretanje redovitog rada Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, uvođenje povjerenstva za umirovljenike, posebnog pravobranitelja za starije osobe i reformu drugog mirovinskog stupa u dobrovoljni stup.
Više od polovice umirovljenika s mirovinama ispod linije siromaštva
"Hrvatska, izgleda, ne voli svoje starije“, rekla je predsjednica SUH-a Jasna Petrović, upozoravajući na pogubnu statistiku po kojoj više od 50 posto umirovljenika ima mirovine niže od linije siromaštva, koja iznosi 2085 kuna.
Tužno je što smo najgori u regiji od svih zemlja bivše Jugoslavije, Mađarske i Italije jer imamo udio mirovina u plaći od tek 38 posto, što je gore i od Bosne i Hercegovine, gdje mirovina u prosječnoj plaći sudjeluje sa 43,5 posto, Kosova 47 posto, Srbije 50 posto, Crne Gore 56 posto, Slovenije 60 posto i Makedonije 62 posto.
"Te brojke dobro govore u kojoj mjeri smo deprivirani, degradirani i diskriminirani“, rekla je Petrović, dodavši da je strmoglavi pad započeo 2010., kad je tadašnja premijerka Jadranka Kosor ukinula na dvije godine usklađivanje mirovina, što je poslije nje nastavio Mirando Mrsić iz tzv. Kukuriku koalicije. Hrvatska je tako pala na dno siromaštva Europske unije, u kojoj su od nas siromašniji samo Bugari.
"To ne bi bilo tako strašno da umirovljenici nisu budućnost mladih, a ta budućnost je tužna, to je budućnost sakupljača plastičnih boca. S takvom budućnosti mi vam ne možemo ostaviti ovu zemlju u nasljeđe i mi se toga sramimo u ime vlasti“, rekla je Petrović.
Upozorila je na pad životne dobi u Hrvatskoj zbog rastućeg siromaštva. Dosad smo imali prosječnu dob od 81 godinu života za žene i 78 godina za muškarce ali je to počelo padati uslijed umiranja zbog bijede. Umiranje je započelo ubrzano rasti već 2015. kao posljedica siromaštva i bijede, nemogućnosti liječenja, očaja, ovrha i svega što tlači i muči starije ljude, kaže Petrović.
Veliki broj samoubojstava među starijim građanima
Posljedice se prepoznaju čak i po broju samoubojstava jer, iako stariji od 65 godina čine 18,6 posto stanovništva, među samoubojicama ih je čak 40,1 posto. Ističući to kao još jednu bizarnost, Petrović je rekla da u medijima, umjesto da se stavi fokus na plaće i mirovine, stalno ostajemo zarobljeni u prošlosti i govorimo o partizanima i ustašama.
Postavljanje barijere siromašenju umirovljenika od Hrvatske traži i Europska komisija, koja već tri godine upozorava na preniske mirovine i traži da se mirovine po posebnim propisima usklade s općim propisima. Zbog toga traže uvođenje minimalne mirovine koja ne bi smjela biti niža od 1600 kuna i uvođenje nacionalnog dodatka za starije osobe, koji imaju sve zemlje u Europi.
Čim je Mađarska uvela taj dodatak, broj osoba u zoni rizika od siromaštva starijih od 65 godina pao je na samo 4 posto, dok je u Hrvatskoj na 31,2 posto.
Zamjenik predsjednice SUH-a Milan Tomičić upozorio je da 100.000 umirovljenika prima mirovinu manju od 500 kuna, a da 57 posto umirovljenika ima manju mirovinu od prosječne mirovine koja iznosi 2314 kuna.
Sindikat prosvjede organizira u Zagrebu kod Manduševca, u Puli na Trgu Portarata, u Splitu na Zapadnoj obali, u Osijeku na Trgu slobode, u Slavonskom Brodu na Korzu i u Zadru na Poljani Pape Ivana Pavla II.
