Gost Direkta je čovjek koji ima jednu od najvećih privatnih kolekcija mobitela u svijetu, Krunoslav Ćosić, koji ima više od 2100 mobitela.
Prvi mobitel kojim se napravio prvi poziv u Hrvatskoj zvao se Maxon. ''Tad se to zvalo jednostavno mobitel. Frekvencija je bila negdje oko 450 megaherca, a čak i nešto niža zato što je tadašnja vojska koristila tu glavnu frekvenciju koja je zapravo bila za prvu generaciju pa je bilo i problema. Prvi korisnici jako su teško uspostavljali pozive, mobiteli nisu baš najbolje radili tako da je ovakav tip mobitela ubiti najčešće u početku bio u automobilima, a nešto malo kasnije su se pčeli pojavljiati ti cigla mobiteli'', rekao je Ćosić.
Razlog zašto je taj prvi mobitel bio velik je, prije svega zbog baterije. ''Baterije su u to vrijeme mogle trajati nekoliko desetaka minuta razgovora. Em su bazne stanice bile jako daleko pa su mobiteli morali jako dobacivati i iz tog naboja se trošila baterija tako da je to jedan od razloga zašto je tako veliko i težina je bila otprilike 2-4 kg'', kazao je.
Onda je brzo došla nova, laganija serija. ''Došle su isto nekakve cigle, ali onda je isto došlo do problema, tako nešto maleno nije se mogla smjestiti baterija tako velikog kapaciteta pa se ipak moralo ići na nešto veće dimenzije''.
Konobari zaslužni za manje mobitele
Za smanjivanje mobitela, kaže, zaslužni su konobari. ''Kad bi nas nekoliko došlo u kafić i stavilo takve mobitele cigle, konobar ubiti nije imao gdje staviti piće''.
Sam uređaj tada je koštao 14 tisuća maraka, a minuta razgovora isto jako puno, kaže Ćosić.
Zašto uopće skuplja mobitele, Ćosić objašnjava: ''Ja sam inače diplomirani inženjer telekomunikacija, na toj temi sam i diplomirao na Fakultetu prometnih znanosti, a rođen sam samo nekoliko dana kasnije od pojave prvog mobitela. Inače i pišem o telefonima i nakon nekog vremena se pojavila želja da sve mobitele koje dobijem na test ih moram vratiti, poželio sam ih imati u svojoj kolekciji. Prvotni cilj je bio negdje 50 ili 100 primjeraka, ali ljudi su ih počeli slati, skupljati i to je sad nezamislivo veliko''.
Gospodin Marijan Rudar obavio je prvi razgovor na mobitelu, a Ćosić ga je i intervjuirao. ''Većinu ljudi vrijeme devedesetih ne asocira na nešto lijepo. mobitel je bio nekakvo nužno zlo, bio je težak i nije ga lako prenositi. Jako puno mojih prijatelja je tad govorilo da oni nikad neće imati mobitel'', rekao je.
Gdje ćemo biti za 30 godina?
Komentirao je i 5G mrežu te je rekao da će se samo promijeniti usluge. ''Mobiteli su identičnog izgleda kao i 4. generacija, radit će na većim brzinama prijenosa podataka, ako budemo igrali nekakve igrice, moći ćemo se natjecati protiv onih koji sjede kod kuće, i na optici jer optika trenutno omogućuje najsuperiorniju tehnologiju prijenosa podataka i brzine i to je jedan detalj koji je vrlo bitan u cijeloj toj priči. Doći će primjena u medicini. Tako da je 5G mreža samo revolucija koju trebamo objeručke prihvatiti''.
Što će nas čekati za 30 godina, kaže, to ne možemo pretpostaviti. ''Da nam je netko prije 30 godina rekao da će svi ljudi imati kamere okolo, rekli bismo, a ne, nema šanse da će to biti niti to želim u životu, ali danas to shvaćamo zdravo za gotovo'', zaključio je Ćosić.
