Sve naše optimistične prognoze bile su slabe, poručio je iz Opatije guverner HNB-a Boris Vujčić.
Najavio je da će stopa rasta ove godine biti viša od projekcija - čak 8 i pol posto i to unatoč stagnaciji u drugom tromjesječju. Za iduću godinu predviđaju rast od 4 cijela 1 posto.
Vujčić se pritom osvrnuo i na inflaciju: "Što se tiče negativnih rizika, njih prvenstveno vidimo u ovome trenutku u činjenici da su lanci proizvodni svjetski pokvareni, ja bih tako rekao, da imamo dosta problema u opskrbama sa sirovinama i robama što utječe na potencijalnu proizvodnju i isto tako utječe na inflaciju. Stopa inflacije je porasla upravo zbog tih problema lanca opskrbe i raste cijena poluproizvoda i sirovina".
U Opatiji je Maja Brkljača razgovarala s ministrom gospodarstva Tomislavom Ćorićem:
Guverner Vujčić danas kaže sve naše prognoze bile su slabe, očekujemo rast u trećem tromjesečju od 8 i pol posto. Jesu li vas korigirane prognoze iznenadile?
To je sjajno. Na početku ove godine nismo mogli računati s ovako brzim oporavkom međutim sve ono što smo učinili u kontekstu mjera za oporavak gospodarstva s jedne strane, izuzetno dobra turistička sezona koja je ovdje danas u Opatiji još uvijek traje zapravo su nas doveli u situaciju da je naš oporavak ove godine nešto veći nego što smo predviđali. To nas veseli jer ćemo već u prvom kvartalu 2022. godine doći u situaciju da smo eliminirali onaj pad koji smo eliminirali 2020. godine
Turizam je generator razvoja, hoće li se Hrvatska okrenuti i nekim drugim izvorima pa i danas imate konferenciju o EU fondovima. Kako stojimo po tom pitanju?
Ne bih samo turizam imenovao jedinim generatorom ovog oporavka. U prvih sedam mjesec ove godine hrvatska industrija, odnosno promet u industriji, rastao je u stopi većoj od 16 posto u odnosu na 2020. Odnosno preko šest posto u odnosu na 2019. godinu. U narednom razdoblju ministarstvo gospodarstva i državnog razvoja inzistirat će upravo na tome da se dodatna sredstva iznađu i investiraju upravo u smjeru naše prerađivačke industrije i drugih industrija. Međutim, prerađivačka će nam biti u fokusu.
Povlačenje iz europskih fondova ide dobro, 2022. dat će nam dodatni zamah u tom smislu i vjerujem da ćemo u konačnici do kraja ove perspektive, dakle, do 2023. godine u potpunosti iscrpiti sredstva iz perspektive 2014.– 2020. S obzirom na činjenicu da nam je idućih deset godina preko 20 milijardi eura na raspolaganju. Dolazi vrijeme u kojem će doista biti izazov potrošiti sav taj novac. Međutim, vjerujem da ćemo to uspjeti.
EU fondovi pomogli su i kod izgradnje Pelješkog mosta, no čini se da će nas on doći ipak nešto skuplje nego ste planirali. Jeste li u kontaktu s kineskom kompanijom ali i Strabagom, o kojem se iznosu radi, ministar Butković kaže da neće biti tako drastično?
Ti proračuni će se tek napraviti i ono što smo danas donijeli kao zaključak na Vladi je da javni naručitelji uđu u razgovor i analize zajedno s izvoditeljima radova. U konačnici ćemo u onim situacijama gdje je došlo do značajnog povećanja cijena, građevinskog materijala prije svega, korigirati ugovore. Kako sam shvatio od kolege Butkovića u konkretnom slučaju neće doći do značajnijih povećanja. U ovom trenutku ne bih komentirao povećanje cijene.
Je li porastom cijena građevinskog materijala ugroženo buđenje građevinskog sektora? Je li ova odluka danas na Vladi dovoljna i što Vlada još može napraviti?
Vjerujemo da neće zato što građevinski sektor već nekoliko godina uslijed pojačanje apsorpcije sredstava iz EU fondova je jedan od značajnijih generatora rasta u Hrvatskoj u sljedećih deset godina s obzirom na opseg radova koje smo predvidjeli i ugovore koje smo potpisali i koji se potpisuju. Možemo očekivati daljnji rast u građevini. Ne vjerujem da će im ova situaciji značajnije naškoditi upravo zbog zaključka koji smo danas na Vladi donijeli i još jednom jasno poručili naručiteljima da uđu u razgovore i analizu cijena materijala i ukoliko je došlo do značajnijeg porasta da idu u ankesiranje ugovora.
Umirili ste građane oko plina i struje, do travnja su kažete sigurni, no imate li već projekcije kakav udar mogu građani očekivati iduće godine? Možemo li očekivati snižavanje PDV-a na hranu, a što je bilo najavljeno u programu Vlade?
Što se tiče smanjenja stope poreza na dodanu vrijednost, dopustite da naš oporavak se perpetuira i da uđemo u 2022. godinu, a onda ćemo na razini Vlade promišljati o različitim daljnjim poreznim rasterećenjima. U ovom trenutku to nije na stolu. Što se tiče cijene energenata učinili smo sve da naši građani u sljedećim mjesecima budu mirni. Ako ćemo se komparirati s većinom drugih zemalja EU-a situacija u Hrvatskoj, po tom pitanju, je sjajan. To nas veseli. Naredna godina donijet će određene korekcije, mi i dalje pratimo stanje na tržištu i vjerujemo da će i to povećanje cijena do kojeg će doći u proljeće 2022. godine biti znatno manje nego što je to u drugim zemljama.
Hoće li smanjenje PDV-a do kraja mandata u jednom trenutku biti na stolu?
Vjerujem da u jednom trenutku hoće no to će ovisiti o nizu čimbenika i financijskom stanju o kojem još treba razmišljati.
