Pitali smo naše čitatelje trebaju li mladi u Hrvatskoj sa 16 godina dobiti biračko pravo, a oni smatraju da je to ipak prerano.
U anketi je sudjelovalo 723 čitatelja i čitateljica, a od toga
njih 492, odnosno 68 posto ne bi im dalo mogućnost glasanja na
izborima dok njih 231, odnosno 32 posto smatra da bi im trebalo
pružiti priliku.
Podsjetimo, da bi doskočio sve nižoj participaciji birača,
MOST je iznio nekoliko prijedloga, a između ostalog,
predložio je da se dobna granica za ostvarivanje biračkog prava u
svim izborima i za glasovanje na referendumu snizi s 18 na 16
godina.
Želimo osnažiti glas mladih ljudi, a riječ je o oko 100 000 osoba između 16 i 18 godina, u političkom životu zemlje. To je u skladu s trendovima snižavanja dobne granice u izborima u državama članicama EU pa su Austrija i Malta snizile dobnu granicu za glasovanje na 16 godina u svim izborima, u Njemačkoj je ona u 10 pokrajina snižena na lokalnim izborima, a u Škotskoj za regionalni parlament. Snižavanje dobne granice za glasanje preporuka je i Europskog parlamenta i Vijeća Europe“, istaknuo je na jučerašnjoj konferenciji za medije Robert Podolnjak, MOST-ov saborski zastupnik i izvanredni profesor Ustavnog prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Da bi pravo glasa mladi trebali dobiti već sa 16 godina nije nov
zahtjev u političkom životu Hrvatske, no pitanje je koliko su
mladi spremni i zainteresirani za to. Valja razmisliti kako da
njihova participacija u društvu i državi, koja jest potrebna,
bude doista korak prema boljem demokratskom društvu, a ne tek
otvaranje sezone lova na još glasova.
Detaljno smo sa stručnjacima i dječjom pravobraniteljicom
analizirali i loše i dobre strane uvođenja biračkog prava s 16
godina te zaključili da je ključno pitanje konteksta.
S obzirom na to da nam je važno vaše mišljenje, pitali smo i vas
što mislite, a anketa je i dalje otvorena pa možete i dalje
glasati pri čemu vam od pomoći može biti naša analiza, koju
možete čitati ovdje.
