Prosječni kvadrat novosagrađenog stana u Zagrebu lani je stajao 12.749 kuna, 5,3 posto više nego godinu prije, a u dvije je godine poskupio čak 22 posto ili oko 2300 kuna, pokazuju podaci DZS-a.
U ostalim dijelovima Hrvatske kvadrat novog stana lani je stajao 10.310 kuna, 6,5 posto skuplje nego godinu prije, a u dvije godine poskupljenje iznosi 7,5 posto, piše Novac.
Nove brojke samo potvrđuju da su cijene nekretnina, osobito u Zagrebu, značajno porasle u posljednje dvije godine. Kako je to moguće imamo li u vidu vrlo nisku stopu rasta ekonomije i veliko iseljavanje stanovništva?
Razloga za to je više, smatraju ekonomisti, a glavni je pad kamatnih stopa na depozite i izostanak značajnijih prilika na domaćem tržištu kapitala, pa građani dio sredstava usmjeravaju na tržište nekretnina. Dodatni pritisak na ubrzan rast tržišta nekretnina dolazi iz turizma, ali rastu cijena naruku ide i porezna politika. S jedne strane, od 2015. godine oporezuju se kapitalna dobit i primici od kamata, a istodobno se vlasti nisu odvažile na uvođenje poreza na nekretnine.
PROČITAJTE JOŠ
"Država ponovno propušta priliku da poreznom politikom preuzme stabilizacijsku ulogu na tržištu nekretnina. Uvođenje poreza na nekretnine sigurno bi ohladilo kupnju nekretnina radi ostvarivanja rentne zarade ili dobiti", kaže jedan makroekonomist.
Nedostaje i dugogodišnja strategija stambenog zbrinjavanja. Poticaji za kupnju stanova, s jedne strane, nisu dobro ciljani u smislu da ih dobivaju oni kojima doista trebaju, a guraju cijene prema gore. Ekonomist s kojim je razgovarao Novac smatra da bi puno bolja alternativa bilo sređivanje najma stanova jer bi se time ujedno potaknula mobilnost radne snage i mladim ljudima omogućila veća fleksibilnost.
