U posljednje vrijeme u Hrvatskoj su skočile cijene nekretnina. Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK i vlasnik agencije za nekretnine "Kastel", u razgovoru za Index rekao je da ono što utječe na tržište je novogradnja, kojoj cijena raste.
U pandemiji se pokazalo da su nekretnine poželjna investicija jer se smatraju sigurnom investicijom u nestabilnim vremenima, kad su mnoge gospodarske grane bile poprilično ugrožene. Posebno interesantne su turističke nekretnine za kojima je porasla potražnja nakon što su europski građani ostali zarobljeni tijekom pandemije u svojim stanovima u velikim gradovima.
Sigurnost kao glavni kriterij
Glavni kriterij za kupnju nekretnine, i to posebno u gradu Zagrebu, je postala sigurnost, posebice nakon potresa.
"Tako je potražnja za sigurnim i protupotresnim nekretninama podigla interes za novogradnjom, ali i nekretninama izgrađenim '80-ih godina, a to se, prije svega, odnosi na naselja s kvalitetnim urbanizmom i čvrstom AB gradnjom, poput Jaruna, Vrbana, Španskog, Cvjetnog naselja, Ravnica", rekao je Ranilović.
Još jedan razlog za rast cijena nekretnina prošlih godina su državne subvencije.
"Što se tiče subvencija, struka smatra da su ipak utjecale na rast cijena i da mjera nije postigla svoju pravu svrhu iz preambule predmetnog Zakona o subvenciji, i to prije svega iz dva razloga. Prvi je taj što se subvencionira kredit, a znamo što većina onih kojima trebaju subvencije upravo nisu kreditno sposobni, a drugi problem je taj što su subvencije imale rokove. Čim postoji rok u kojem kupci moraju kupiti nekretninu i podnijeti zahtjev do određenog datuma, znači da se povećava potražnja u kraćem roku, što direktno utječe na rast cijena. Isto tako, bitno je postaviti pitanje jesmo li kroz subvencije potakli kupnju stanova onih koji to nisu namjeravali ili su to kupci koji su ionako mislili kupiti nekretninu, pa sada samo koriste ponuđenu pogodnost", kaže Ranilović.
Specifičnost je tržišta, dodaje, da se u Zagrebu jako polariziraju cijene. Kako kaže, pao je promet nekretninama u centru grada u 2020. i 2021. godini, što je za posljedicu imalo i manji pad realiziranih cijena.
Kvalitetnih višesobnih stanova od 100 do 120 kvadrata nedostaje u većim gradovima, a prije svega u Zagrebu. U Hrvatskoj nedostaju kvalitetniji veći stanovi za tzv. srednju klasu, a trenutno Hrvati najčešće kupuju stanove veličine 40-50 kvadrata.
Pandemija promijenila trendove
Boro Vujović, vlasnik najveće zagrebačke agencije za nekretnine Operete, kazao je da je pandemija promijenila trendove.
"Promijenili su se trendovi, ljudi su više počeli razmišljati o kupnji kuća s okućnicom, i to u nekim drugim dijelovima Hrvatske, ne striktno Zagrebu. Pandemija je utjecala na popularnost rada od kuće, tzv. home officea, tako da su nam danas uredski prostori manje popunjeni“, rekao je .
Što se tiče Zagreba, veliki broj kupaca koji je prije razmišljao o kupnji stanova u starim zgradama u centru odustao od kupovine takvih nekretnina. Lani se prodalo čak 43 posto manje stanova u centru nego 2019. godine, rekao je.
"Došlo je do rasta cijena čak i u Osijeku, iako u Slavoniji imamo dijelove gdje nema prometa, no unazad godinu dana pojačan nam je interes i za nekretninama u Osijeku. Cijene su rasle i u Splitu, Rijeci", rekao je Vujović.
Istaknuo je da su stranci ove godine puno kupovali nekretnine u Hrvatskoj. Kaže da su cijene nekretnina na obali rasle zbog stranaca, a da je najviše kupaca iz Slovenije, potom Njemačke i Austrije.
