Od ponoći je gorivo u Hrvatskoj znatno skuplje - porasla je cijena i benzina i dizela i plina.
Cijene nafte u mjesec dana skočile su za 84 posto. Riječ je o očekivanom oporavku cijene nakon paralize svjetskih gospodarstava u ožujku, što je izazvalo velik pad potražnje.
"Nije mi preskupo"
Loše vijesti za vozače stižu s benzinskih postaja - od ponoći je poskupjelo gorivo. Znatno poskupljenje odnosi se na benzin, dizel, a nešto manje na autoplin.
Cijene Eurosupera 95, ovisno o benzinskim postajama, kreću se od 8,41 kune do 8,68 kuna. Litra dizela prešla je granicu od 8 kuna, a autoplin se prodaje od 3,83 do 4,04 kune.
"Veće je, ali je prije toga za 2 kune bilo manje, pa onda za 35 lipa je ovo dobro", kazao je Zagrepčanin Dario Darović te dodao da mu gorivo nije preskupo već prejeftino.
"Nije mi preskupo. Mislim, moglo bi biti jeftinije, ali nije da imamo izbora", kazao je Zagrepčanin Danijel.
Cijene rastu već nekoliko tjedana
Cijene nafte na tržištu posljednjih tjedana stalno su u porastu, a to je zato što su zemlje počele s ublažavanjem mjera uvedenih zbog koronavirusa. Tako da će se od ponoći za spremnik benzina od 50 litara morati izdvojiti 17 i pol kuna više, za spremnik dizela 15 kuna, a plina 10 kuna.
Ipak, cijene su nafte i dalje oko 40 posto niže u odnosu na početak godine. Čini se kako je nastupila stabilizacija tržišta - osobito onog mediteranskog prema kojemu se Hrvatska ravna.
"Brent nafta, cijena joj je danas 35, 36 dolara po barelu. Kad mi to prevedemo u kune po litri, to je otprilike jedna i pol kuna po litri. Znači, sama cijena nafte je vrlo niska", kazao je energetski stručnjak Miro Skalicki.
Cijena benzina uvijek raste na proljeće
Na sve to onda dolazi trošak rafinerijske prerade i logistike, a tu je i maloprodajna marža koju određuju maloprodajni lanci. Kad se sve zbroji, dobivamo današnju prosječnu cijenu na benzinskim postajama - od 8 i pol kuna po litri.
"Tradicionalno, ako i zaboravimo koronu, uvijek benzini na proljeće jako počnu rasti sa svojim cijenama zbog turizma i putovanja, a dizelu i tom tipu goriva cijena pada", objašnjava Skalicki.
U Europi čak 70 posto naftnih prerađevina ide u transport - od zračnog do cestovnog. Logično - čim krene promet, potražnja za gorivom drastično raste. Tomu upravo svjedočimo.
