Brojne europske zemlje bilježe rekordne brojke zaraženih koronavirusom. Dok tako neke zemlje potaknute omikronom uvode nove restrikcije, Danska i Austrija, nakon Britanije, Irske i Nizozemske, ublažavaju ograničenja.
"Svaka zemlja ima svoj drugačiji pristup, to je legtimino jer u različitim sredinama je demografija različita, drugačiji je zdravstveni sustav, neke zemlje si mogu priuštiti reakcije koje drugi ne mogu", kazao je virusni imunolog Luka Čičin-Šain za N1.
Ide li se na imunitet krda?
Zatim je virusni imunolog upitan ulazimo li s omikronom u fazu drukčijeg pristupa pandemiji, odnosno ide li se na imunitet krda.
"U Hrvatskoj je problem da je stanovništvo staro, velik je broj osoba koje imaju opterećenja i stopa cijepljenja prilično je niska, daleko ispod europskog prosjeka. Put do imuniteta krda, koji je na neki način izlaz iz padnemije, je moguće postići kada su svi ljudi imuni i brojne zemlje su ga postigle tako da su se ljudi cijepili. U Hrvatskoj tražimo put do imuniteta krda preko zaraze, a ne cjepiva i to je žalosno. Smrtnost nam je nekoliko puta veća nego u drugim zemljama. Da, u nekom trenutku ćemo doći do imuntiteta krda, svi će biti imuni, ali će to biti plaćeno visokim dankom u krvi”, rekao je Čičin-Šain.
Govoreći o epidemiološkim mjerama, Čičin-Šain je kazao da Hrvatske ne treba previše gledati što rade druge zemlje. "Treba shvatiti da je, recimo, u Švedskoj kultura drugačija, imaju daleko manje socijalnih kontakata. Kad se nekome čestita rođendan, ne ljube ga. To nema veze s virusom, to je stvar sjevernjačkog mentaliteta. Ne treba gledati stvari koje drugi rade drugačije, nego koristiti znanje iz virologije i epidemiologije koje posjedujemo kako bismo prilagodili svoje mjere onoj situaciji koja je u našoj zemlje i koja je potrebna da se suzbije pandemija u našim uvjetima”, kazao je Čičin-Šain.
'Omikron nije bezazlen'
Iako mnogi govore da je omikron "blaža" varijanta, Čičin-Šain je upozorio da nije bezazlen.
“Ovo sada što imamo jest dominantno omikron i s jedne strane on je manja opasnost za pojedince. Ali ovo nije neki virus koji je sasvim bezazlen, itekako može biti smrtonosan. Jučer je preminulo 59 osoba, a mi se nalazimo u periodu koji je pretežito pod omiokronom već od početka siječnja, dakle većina ovih je od omikrona i umrla. Okarakterizirati omikron kao bezopasan virus jednostavno nije istina. Problematično je da virus koji se brzo širi, ima sposobnost da zarazi puno ljudi, vrši ta velika opterećenja u kratkom roku na zdravstveni sustav.
Onda imate situacije da firme koje organiziraju javni prijevoz ne mogu naći vozače, Čistoća nema ljude za kante, bolnice ne mogu popuniti svoje kadrove… To je sve odraz jednog prebrzog širenja. Virus se razmahao i Hrvatska će tu imati problema. Puno ljudi će se inficirati i doći će do imuniteta, uz visoku cijenu, ali će biti nešto lakše u ožujku ili travnju”, rekao je Čičin-Šain.
“Brojke su urnebesno visoke. Imamo 20-ak tisuća pozitivnih, stopa pozitivnih je već dugo preko 50 posto i jasno je da ima još jako puno ljudi koji su pozitivni, a nisu dijagnosticirani i šeću okolo. Nisam siguran koliko će postojeće mjere uspjeti usporiti širenje virusa”, dodaje virusni imunolog.
'Vršno opterećenje'
Čičin-Šain smatra da Hrvatska ide prema "vršnom opterećenju".
“Kada se svi pozaražavaju virus se nema kud širiti. Ako smo sad na 20-ak tisuća dnevno što znamo, a vjerojatno i duplo više, a možda i još više, virus će se još brže širiti. U jednom trenutku će se doći u situaciju da virus nema kamo i onda taj omikron pomalo mora jenjavati.
Obzirom na brzinu kojom se širi, ako se dnevno zarazi 100.000, već za nekakvih 38 dana nema osobe u Hrvatskoj koja nije inficirana. Mislim da idemo u tom smjeru vršnog opterećenja, možda smo već stigli, možda za tjedan-dva i nakon toga će virus početi jenjavati. To smo vidjeli u Britaniji, Južnoj Africi, New Yorku, gdje je krivulja u padu, gdje su se ljudi toliko pozaražavali da virus nema kamo”, zaključio je Čičin-Šain.
