Za stanove više desetljeća stare i velike 40-ak četvornih metara u četvrtima poput Gajnica, Črnomerca ili Utrinama vlasnici traže po 100 ili 140 tisuća eura, što dovoljno govori o stvaranju novog balona na zagrebačkom tržištu nekretnina, piše Novac.
Za metar četvorni traži se dvije i pol do tri i pol tisuće eura, što znači da bi građanin s prosječnom plaćom za jedan četvorni metar stana trebao raditi više od četiri mjeseca i pritom ne trošiti ni na što drugo. Prije dvije do tri godine u oglasnicima su se slični stanovi mogli pronaći po dva do tri puta nižoj cijeni.
Sve više zainteresiranih za 'commercial real estate'
Valja naglasiti kako sve više građana i firmi počinje ulagati u takozvani commercial real estate, odnosno lokale, skladišta i urede te da zbog velike potražnje i nedostataka radne snage građevinske firme i obrti dižu razinu cijena svojih usluga, a rastu i cijene građevinskih materijala. Osim toga, bilježi se i trend poskupljenja montažnih kuća te modularnih objekata, piše Novac.
Hrvatska je preplavljena devizama
Dva su uzroka drastičnog rasta cijena stanova. Prvi je to što je Hrvatska preplavljena devizama, toliko da je HNB bio prisiljen na rekordnu deviznu intervenciju u kojoj je od poslovnih banaka otkupila 497,7 milijuna eura kako bi spriječila daljnje jačanje kune. Bankama ne rastu pozicije kredita s valutnom klauzulom stoga ne trebaju devizno pokriće za svoja potraživanja.
Drugi je razlog ključan - ukupni iznosi depozita i oročene štednje u hrvatskim bankama došle su do rekordne razine, radi se o rastu od oko četiri posto godišnje u situaciji kad hrvatske banke čak i najprestižnijim klijentima nude vrlo niske kamate koje su vrlo blizu čistoj nuli. Čak i probrani klijenti s višim iznosima depozita teško mogu dobiti uvjete s kojima bi bili sigurni da njihove kamate na štednju neće pojesti inflacija.
Čudno kombinirani štedno-ulagački proizvodi
Također, kultura dioničarstva u Hrvatskoj također nije razvijena, dok su bankari prisiljeni klijentima s velikim iznosima nuditi vrlo čudno kombinirane štedno-ulagačke proizvode. Pritom je teško ne primijetiti da su zadnji tromjesečni ili godišnji prinosi bili negativni.
Moguće je da bi oni koji ne žele trpjeti ekstremno niske kamate, već radije preuzimaju određene rizike kako bi mogli računati s barem umjerenim prinosima čini da su nekretnine jedina preostala opcija. No, povijest je pokazala kako se baloni na tržištu nekretnina brzo i nepredvidivo ispuhuju, uz radikalno ubrzavanje padajućeg trenda.
Ipak, izgleda da do novog buma praćenog drastičnim rastom cijene ipak ne dolazi isključivo temeljem snažnog rasta zaduživanja građana i firmi, već akumuliranjem prihoda, piše Novac.
