Osam tisuća godina života, najstariji europski grad. Tamo je nastala europska civilizacija, tamo je nastao prvi indoeuropski kalendar Orion. Tisućljećima su se brojne kulture tamo redale i ostavljale svoje tragove…
A rezultat toga - barem četiri sarkofaga, a moguće da ih je i još. Jučer u Vinkovcima iskopan je jedan iz rimskog doba, pronađen tijekom građevinskih radova.
Inače, na tom području arheolozi su tijekom godina pronašli ogroman broj nalaza. Vinkovci imaju dugu arheološku povijest, a najstariji pronađeni nalazi potječu iz mlađeg kamenog doba. Tlo pod nogama lokalnih istraživača, arheološki El Dorado, uvijek sprema neka iznenađenja.
Pa je stoga najznačajnija turistička grana za grad - povijesno-kulturni turizam. Prema informacijama turističke zajednice grada Vinkovaca turisti sve više dolaze u grad kako bi upoznali povijest grada te dobili uvid u razvoj grada kroz povijest.
No, je li stvarnost zaista takva i dolaze li turisti upoznati povijest grada? Arheološki turizam nije kovanica izmišljena za potrebe ovog teksta, već zaista postoji - a u nekim mjestima i cvjeta!
“Posjetite Arheološki park Sopot koji je povezan s gradom 3 km dugačkom biciklističkom stazom. Park se nalazi uz izletište Sopot gdje možete provesti ugodan dan s društvom i odmah posjetiti šest sopotskih kućica rekonstruiranih prema nalazima s toga lokaliteta.”
Tako stoji na web stranici Turističke zajednice grada Vinkovaca. Na službenom portalu turističke zajednice to je jedina arheološka od 13 navedenih aktivnosti koje predlažu kao odgovor na pitanje - što posjetiti i doživjeti u Vinkovcima?
A Arheološki park Sopot, u najmanju ruku, izgleda tužno. Daleko je to od svjetski poznatih arheoloških nalazišta koje broje milijune posjetitelja. Taj se “park” realizirao sredstvima Ministarstva kulture, Ministarstva turizma i Poglavarstva grada Vinkovaca, a izgradilo se 6 kuća po uzoru na sopotske - koje su otkrivene u arheološkim iskopavanjima.
S druge strane imamo grandiozne piramide u Gizi, antički grad Mikenu, megalitsko nalazište Stonehenge…Sve iznimno vrijedna arheološka nalazišta sačuvana do današnjeg dana - a koje suvremeni turisti, za razliku od domaćih lokaliteta, zapravo i posjećuju.
Tako za razliku od Republike Hrvatske, postoje uspješni primjeri valorizacije spomeničke i arheološke baštine. Kao što su Italija i Grčka. Ali nisu samo to zemlje s dugogodišnjom uspješnom tradicijom arheološkog turizma. Mnogo zemalja nastoji im se pridružiti i usvojiti spoznaje o arheologiji kao značajnom segmentu domaće turističke ponude.
A mi, kao zemlja orijentirana na turizam, još uvijek nemamo adekvatna rješenja za kulturne resurse i još se uvijek nismo uspjeli pozicionirati na tržištu kao zemlja bogate i kvalitetne kulturne ponude - unatoč silnim nalazištima.
Jasno je da Republika Hrvatska nedovoljno turistički vrednuje svoju arheološku baštinu, a potencijala je, s obzirom na broj nalazišta, mnogo. Arheološki turizam pokreće strast za prošlošću - koja je utrživa na više načina. Ne radi se ovdje samo o muzejima i nalazištima, već kreativnom pristupu turističkim dobrima.
Takva vrsta turizma podrazumijeva i uprizorenja povijesnih događaja, kazališne predstave, festivale… Osim toga, lokaliteti se mogu predstaviti kao područja “aktivnog odmora” jer se često nalaze na nepristupačnom tlu za koje je potrebna duža šetnja, a nekad i penjanje. Također, moguće je i otvaranje restorana koji u ponudi ima isključivo lokalne specijalitete.
Rješenja je puno, no čini se da rijetki uopće vide problem - a tko bi uopće taj problem trebao riješiti?
Zaštitu i očuvanje arheološke baštine provodi Uprava za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture te njeni konzervatorski odjeli, kao i Uprava za arhivsku djelatnost i arheološku baštinu Ministarstva kulture. Arheološkim istraživanjima se u Hrvatskoj bavi deset institucija arheološkog profila, kao i arheolozi koji su zaposleni u muzejskim ustanovama.
Osim toga, arheološka baština zaštićena je zakonima te je u većini zemalja u vlasništvu države ili javnih institucija. Također, domaće stanovništvo plaća porez kako bi se provodila arheološka istraživanja i iskopavanja.
Arheološki turizam može poslužiti kao svojevrstan “ekonomski balzam” za oštećena lokalna gospodarstva, kao i prilika za poboljšanje i očuvanje lokalnog identiteta.
Turistička ponuda je onoliko loša ili dobra koliko sami odlučimo. Zajednica mora odlučiti na koji način želi biti prezentirana, no potrebno je i da ju institucije i državne institucije saslušaju.
