Ratnici ceste preselili su u studio Direkta, gdje su gostovali Petar Dragić, predsjednik Udruženja taksista pri HGK i Davor Tremac, direktor Ubera za Istočnu Europu.
Malo su se smirile strasti na cesti, gospodine Dragiću, hoće li biti još prosvjeda?
Što se tiče prosvjeda, on je danas bio spontan, kao i odlazak s ceste. Sam događaj danas možemo nazvat događanje naroda, nakon učestalih i opetovanih ukazivanja na situaciju, ništa se nije dogodilo, naši ljudi su reagirali.
Za subotu je bio najavljen još jedan prosvjed, čini se da toga neće biti?
Iskreno, nemam tu informaciju.
Gospodine Tremac, vi ste danas dobro radili, vi ste jedini taksi koji je danas radio, osim Cammea?
Tremac: Naši vozači su danas pružali usluge kao i svaki drugi dan diljem RH. Žao nam je zbog prosvjeda, žao nam je što se nije razgovaralo u ministarstvu u okviru radne skupine koja radi na prijedlogu novog zakona.
Činjenica je da to zasad nije regulirano zakonom?
Tremac: Tako je, nije regulirano. Mi želimo da se to regulira, mi smo i dali prijedlog kako se to može regulirati, s jedne strane da se liberalizira taksi tržište, s druge strane da se regulira tržište naših partnera vozača. Svi bi imali više posla, turisti ne bi dugo čekali taksije, više bi ljudi zarađivalo, a ljudi bi se vozili jeftinije.
Dragić: Ja bih dodao to što zakon možda je zastario, ali to ne znači da se on ne treba poštivati. Mi plaćamo 25 posto poreza, a prosjek EU-a je 13 posto.
Ali ako nešto nije regulirano, to znači da nije zabranjeno?
Dragić: Ali, je regulirano, jer mi pružamo istu uslugu. Na tržištu ima mjesta za sve, jedino što mi tražimo je ista tržišna utakmica, ista pravila za sve. Da bi postali taksist, morate srediti ogromnu hrpu papira, platiti brojne stvari, dobiti dozvole, mi to sve plaćamo. Ne pridržavamo li se zakona, dobivamo ogromnu kaznu.
Što je s tim kaznama, Uberove vozače su počeli kažnjavati, bilo je nekih situacija, sad ih nema. Kako to funkcionira?
Tremac: Bilo je inspekcija nad više vozila koja su nadzirana. Neki su dobili kazne, neki nisu. Te kazne su izdane ali nisu naplaćene, postupci su na sudu i mi čekamo presude. To su kazne za neimanje licence za autotaksi prijevoz, nekad za neimanje licence za unutarnji prijevoz, a nekad je sve u redu jer naša djelatnost nije regulirana.
Možete li se vi povući s tržišta dok se to ne regulira i ne riješi?
Tremac: Mi u ovom trenutku imamo oko 1500 kuna koji rade i žive od Uberove platforme. Imamo oko 100.000 korisnika koji redovito koriste naše usluge. Očekujemo ovo ljeto i 100.000 turista koji će koristiti Uber. Dakle ljudi žele Uber, pokazali su da im to treba. Dakle Uber nije nešto što se događa nego se to već dogodilo, samo se treba srediti regulativom. Pozdravljam izjavu našeg premijera koji je obećao tu regulativu.
Dragić: Stalno gledamo protiv Europi. Uber u Europi radi po pravilima, poziva se na zakone o taxiju, rade kao taksisti. Ja ne vidim problem zašto to ne rade u Hrvatskoj.
Tremac: Moram vas ispraviti. Svaka država u Europi ima razilčite zakone i prema tome Uber djeluje. Jedino je u Hrvatskoj prijevoz od točke A do točke B definiran kao taxi. Druge zemlje prepoznaju drugačije načine prijevoza. Spomenuli ste u prilogu da je Uber zabranjen u Italiji, Francuskoj, Španjolskoj. Nigdje nije Uber zabranjen. Ako otvorite aplikaciju vidjet ćete da su naši vozači dostupni u tim zemljama.
Jesu li vam skupe taksi licence pa vam se zato ne isplati kupovati?
Tremac: Nije skupa taxi licenca, nego se do nje ne može doći. Mi se zalažemo za liberalizaciju tog tržišta. Neka postoje licence i za taxi i za naše partnere-vozače. Neka budu poznati uvjeti za te licence, ali neka ne budu ograničeni.
Kažu da je ovo kao da su videotekari izašli na prosvjed kad je dolazio internet, pa ajmo zabraniti internet da mi dalje možemo raditi biznis s videokazetama.
Dragić: Ne bih se složio. Taxi je preživio nekakve druge transformacije kroz povijest. Mislim da će se i dan-danas transformirati. Mi jesmo za zakon, koji će biti liberalan. I pozivamo da se uzmu te dozvole, jer dozvola košta 300 kuna, je li to problem?
Kolika je prosječna zarada zagrebačkog Uberovca, a kolika zagrebačkog taksista? Negdje oko 4.000 do 5.000 kuna na 9.000 kuna prihoda?
Tremac: Naš vozač, kao i bilo koji drugi zaposlenik neke druge tvrtke, ima obvezu plaćanja poreza, doprinosa... Naši vozači voze po skoro duplo nižoj cijeni nego taksisti, a imaju ponekad i veće troškove. Prozivaju se zbog toga da su nelojalna konkurencija, a sve to rade zbog korisnika. Što je niža cijena, više se korisnika vozi i zadovoljniji su. Oni svejedno rade s profitom i to je dobro.
Dragić: To je velika hrabrost Ubera, odnosno partnera-vozača. Jer Uber ne snosi nikakve kaznene i pravne odgovornosti, već samo vozači. Ti partneri su povezani preko Uberovog servera na Ministarstvo financija. Zašto nema transparentnosti u tome je li Uber platio porez ili partneri-vozači.
Tremac: Uber kao kompanija plaća porez i u Hrvatskoj i u svim drugima zemljama u kojima postoji. Naši vozači su obveznici fiskalizacije. Serveri Ubera su spojeni sa serverima Poreznom upravom i bez ljudske interferencije se računi fiskaliziraju. Nema skrivanja, sve je vidljivo. Porezna uprava u svakom trenutku može vidjeti promet naših vozača.
Dragić: Ali zašto to nije javno? Stalno kažete 35 posto od ukupnog prihoda, a koliko je to konkretno? I sto posto od nule je nula. Ako izbjegnete PDV i ako uračunate plaće kakve jesu, onda možete spustiti cijenu.
Građane zanima što je jeftinije. Konkretno, zato je u Velikoj Gorici taxi skuplji pet puta?
Dragić: Vraćamo se na Zakon. I u prijedlogu promjena tog Zakona se ide prema zračnim lukama. Jer trenutno možete voziti iz Zagreba prema zračnoj luci po cijeni kolikoj želite, ali tamo ne možete preuzeti putnika jer ste u prekršaju koji vas može koštati 55.000 kuna po vožnji.
Osnovano je Povjerenstvo koje to neće skoro riješiti?
Dragić: Ja se nadam da će riješiti brzo, zbog dobrobiti naših korisnika.
