Do 2050. godine Zagreb bi mogao postati grad s vlažnom suptropskom klimom, kišni London - postao bi topla Barcelona, a hladni Oslo dobio bi klimu Zagreba.

Neke su to od mogućih drastičnih posljedica klimatskih promjena, na koje upozoravaju brojna znanstvena istraživanja.

Blage zime i prevruća ljeta - to bi mogla postati nova klima Zagreba. Veliko istraživanje Švicarskog saveznog tehnološkog instituta pokazalo je da od 520 svjetskih gradova, njih čak 77 posto suočit će se s drastičnim klimatskim promjenama.

VEZANE VIJESTI

Zagreb kao Dallas, Pariz kao australska Canberra

Tako bi Zagreb mogao postati topao kao Dallas u Teksasu, a Pariz kao Canberra u Australiji. Kišni London postao bi topla Barcelona, a u Španjolskoj bi mogle zavladati afričke temperature. Hladni Oslo na sjeveru Europe, mogao bi dobiti zagrebačku klimu.

Iz godine u godinu, vrućine su sve veće, a toplinski valovi sve dulji. "Ima jako malo kisika, teško se diše, ljudi ne izlaze po cijele dane van, nego tek u večernje sate", kazala je Zagrepčanka Patricija. 

"Realno je baš bilo vruće nekih 40-ak stupnjeva, 44. Ma baš je bilo jako vruće, ali ako u kući imate klimu, onda ste O.K.", kaže Zagrepčanin Nikola. 

Temperaturne vrijednosti studije iz Züricha upućuju na puno brže zagrijavanje Zemlje od očekivanih 1,5 stupanj. Prosječna temperatura u Zagrebu podigla bi se u idućih 30 godina za 2 do 3 stupnja. U Budimpešti za tri, a u Ljubljani za čak 3,5.

A u ljetnim razdobljima te bi vrijednosti mogle dosegnuti zabrinjavajuće razine. Pariz bi tako bio topliji za 6 stupnjeva, Zagreb za nešto više od 7, a Ljubljana za čak 8 stupnjeva!

"Božić u Zagrebu sada je topliji za čak 7 stupnjeva nego što je bio prije 70 godina"

Globalno zagrijavanje i porast temperatura za jedan do dva stupnja na svjetskoj razini već ostavlja posljedice.  "Tako nam je Božić sada u Zagrebu topliji za čak 7 stupnjeva nego što je bio prije 70 godina. Tako smo i na primjeru početka proljeća mogli uočiti da sada proljeće stiže čak 30 dana ranije nego što je prije počinjalo", kaže meteorologinja RTL-a Dunja Mazzocco Drvar. 

A samo pola stupnja može učiniti veliku razliku.  "Ako poraste za 1,5 stupanj, imat ćemo 350 milijuna ljudi izloženih sušama, a ako poraste za 2 stupnja, to će biti više od 400 milijuna ljudi. Poseban je naglasak na Sredozemlju, u koji i mi kao država spadamo", kaže Mazzocco Drvar.

Alarmantni podaci samo potvrđuju da, ako želimo sutra imati sačuvanu Zemlju, trebalo je početi djelovati - još jučer. Klimatske promjene postale su klimatska kriza.