Velik broj od preko 300 novozaraženih koronavirusom u Hrvatskoj svakako je nešto što brine građane, ali i struku. Kako bi sve umirio i najavio smanjenje broja novozaraženih, rješenje je ponudio na redovitoj press konferenciji ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Krunoslav Capak.
Optimistične najave
Naglasio je kako Stožer raspolaže matematičkim, odnosno
predikcijski modelima prema kojima bismo uskoro mogli imati
značajan pad novozaraženih. Hrvatska na vrhuncu epidemije, uoči
masovnog povratka na posao i u škole, ali iz Stožera, za
promjenu, optimistične najave.
''U ovom trenutku kako stvari sada stoje mi negdje sredinom
devetog mjeseca i početkom desetog mjeseca možemo očekivati
značajan pad'', izjavio je Krunoslav Capak, ravnatelj Zavoda za
javno zdravstvo.
Ali, uz ozbiljne primjene preporučenih mjera.
''Kad imamo povećane brojeve, svi se uozbilje, svi su s puno više
povjerenja pristupaju mjerama drže ih se... čim su brojevi
smanjeni, dakle u razdoblju kad smo imali, počele su priče o tome
da taj virus uopće ne postoji, da ga nema'', kazala je
Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za
infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević.
Predvidjeti broj zaraženih
Može se vjerovati u postojanje ili nepostojanje virusa, ali teško
je ignorirati znanost. Stožer navodi kako je upravo matematika ta
uz koju je moguće predvidjeti manji broj zaraženih.
''Postoje predikcijski modeli u koje se ubacuju, ubacuje R0 ,
brojevi novooboljelih, mjere koje se provode. Dakako da su to
uvijek matematički modeli koji se mogu poremetiti sa nekakvim
novim događajem, novim žarištem, novim nekakvim brojem oboljelih
u što treba ubaciti neke nove brojke, model ponovno računa, radi
nove krivulje'', rekao je Capak.
A spomenuti "R" označava reprodukcijski faktor, odnosno prosječan
broj ljudi koje zarazi jedan zaraženi. U početku pojave virusa
bilo je riječ o "R nula", dok je cilj spustiti taj broj na ispod
1 - odnosno, to bi značilo gašenje epidemije. Prema međunarodnom
modelu koji koristi i Hrvatska, on bi već sada trebao biti oko
1.
''To je faktor koji se računa iz poznatih podataka. Ovisi o dosta
faktora poput broja provedenih testiranja, broja uvezenih
slučajeva, broja lokalno širenih slučajeva...'', izjavio je
inženjer matematike i predavač Aleksandar
Hatzivelkos.
Naglašava kako svaki matematički model podrazumijeva jednake
vrijednosti kroz određeni vremenski period. Što je vrlo teško
očekivati na jesen - ponajprije zbog otvaranja obrazovnih
ustanova.
''Sve što ide dalje od dva, tri dana postaje zapravo vrlo
nepouzdano. Udaljenosti od tri tjedna, mjesec dana su ekstremno
daleke za bilokoji predikcijski model'', rekao je
Hatzivelkos.
Iako je još uvijek riječ o apstraktnom modelu, na kojeg se poziva
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, struka upozorava, ovakve
predikcije potrebno je itekako uzimati s rezervom.
