Nažalost, statistike već godinama potvrđuju veći broj pregleda nebitnih pacijenata u odnosu na hitne i prioritetne, piše SiB.hr. Potvrdila nam je to doc.dr.sc. Vedrana Makarović, v.d. pročelnice Objedinjenog hitnog bolničkog prijema pri Kliničkom bolničkom centru Osijek, pojasnivši kako je spomenuti omjer u 2023. godini, prema službenim statistikama iznosio 80:20 posto, u apsolutnoj dominaciji nehitnih pacijenata.
"Pet je trijažnih kategorija. Prva i druga kategorija hitne su, a treća kategorija u oko 50 posto slučajeva potvrdi hitnost, dok je u 50 posto slučajeva manje ozbiljna dijagnoza. Četvrta i peta kategorija u potpunoj su domeni obiteljskog liječnika, no ustrojena je i pri hitnim prijemima ukoliko je iz objektivnih razloga pacijentu nedostupan obiteljski liječnik", pojašnjava dr. Makarović, dodajući da je evidentno i zabrinjavajuće kako veliki broj pacijenata zaobilazi svjesno obiteljsku medicinu i dolaze na hitan prijam, bez prethodnog pregleda liječnika koji u isto vrijeme normalno radi u svojoj ordinaciji.
Priljev pacijenata sve veći
Inače, ustroj hitnog prijema gdje se pacijente prima i sa i bez uputnice aktivan je već posljednjih 11 godina. Kroz četiri hitne ambulante – internističku, neurološku, opću kiruršku te traumatološku ambulantu svakodnevno prolazi velik broj pacijenata. U brojkama, maksimalno se tijekom dana ondje pregleda 220 pacijenata, preciznije njih od 150 do 220. Najveći broj pregleda bilježe internistička i traumatološka ambulanta gdje se zasebno pregleda pacijenata koliko ih je zajedno u neurološkoj i kirurškoj ambulanti. Dr. Makarović naglašava da je priljev pacijenata iz godine u godinu sve veći, a zdravstvena problematika onih hitnih i prioritetnih sve kompleksnija.
Problem zaobilaska svoga obiteljskog liječnika rasplamsao se opravdano u pandemiji, no nažalost zadržao i nakon nje poput loše navike. Sve je to dovelo do toga da je posla na hitnom prijemu kontinuirano vise od ijednog drugog odjela u KBC Osijek, što je rezultiralo sve manjim interesom za ovu specijalizaciju. Ovo veliko opterećenje nehitnim pacijentima predstavlja zapravo veliku opasnost zbog potrošnje resursa i ljudstva, naglašava dr. Makarović, umjesto da se navedeno u potpunosti usmjeri na doista hitne pacijente koje dovozi vanjska hitna pomoć ili rodbina.
Hitna nije prečac ozdravljenja
Također dodaje da je itekako svjesna da se pacijenti bore s dugim listama čekanja, bilo za specijalističke preglede ili dijagnostičke preglede. Na žalost nekima od njih, navodi, tijekom čekanja termina stanje se pogorša i hitan je prijam mjesto gdje će ih se stabilizirati i oporaviti ili hospitalizirati na odjel sukladno osnovnoj dijagnozi. No, ističe, važno je naglasiti da hitan prijem ne može biti prečac u ostvarenju dijagnostičke pretrage za stabilne i pacijente koji nisu hitni i koji na OHBP pristižu na nogama. Nezadovoljni zdravstvenim uslugama i zdravstvom općenito, zaključuje, vrše nerealan pritisak na službe u hitnom prijemu, ponekad i na vrlo neugodan način. Istovremeno, djelatnici koji rade na OHBP-u, kaže naša sugovornica, nastoje pružiti vrhunsku zdravstvenu zaštitu i skrb svakom pacijentu.
"Želimo pomoći svakome, posvetiti se svakom pacijentu kao da je jedini na svijetu. No, to je izuzetno teško ukoliko nam u 24 sata od 200-tinjak pacijenata njih više od 80 posto dođe bez pregleda svoga obiteljskog liječnika. Stoga ovim putem molim sve naše drage sugrađanke i sugrađane da prvu procjenu i trijažu svoga stanja koje traje već neko vrijeme i nije nastalo akutno, prođu kod svog obiteljskog liječnika. To su naši izvrsni kolege i kolegice koji odlično znaju i obavljaju svoj posao, a većina njih radi puno duže no sto postoji hitan prijem. Stoga zaista smatram da su u velikom broju slučajeva nepravedno preskočeni i zanemareni", zaključuje dr. Makarović, piše SiB.hr.
POGLEDAJTE VIDEO: Tim KBC-a Osijek spasio 14-godišnjaka koji se gušio zbog kikirikija. Kako reagirati u tim situacijama?
