masovna pogubljenja /

Bruna Esih za RTL Danas: 'Ohrabruju najave premijera Plenkovića, Hrvatskoj treba suočavanje s prošlošću'

'Do danas je na području Republike Slovenije utvrđeno preko 600 masovnih grobnica, dok je u Hrvatskoj broj preko 900'

27.10.2016.
19:13
VOYO logo
Image
Grabar-Kitarović u Dobravi /

Predsjednica odala počast žrtvama zločina u Hudoj jami: 'Svaka žrtva zaslužuje pijetet'

Image
Grabar-Kitarović u Dobravi /

Predsjednica odala počast žrtvama zločina u Hudoj jami: 'Svaka žrtva zaslužuje pijetet'

U Hudoj jami je slovenska državna komisija do kraja 2009. pronašla posmrtne ostatke 726-ero ubijenih i to - bez prostrijelnih rana, koji su, po pretpostavci, živi zakopani. Poslije se pokazalo kako je broj žrtava puno veći, čak nekoliko tisuća.

O tome je u RTL-u Danas govorila saborska zastupnica Bruna Esih.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Je li današnjim činom obavljen bar dio civilizacijske dužnosti prema poslijeratnim i prešućenim žrtvama komunističkog režima?

Upravo kao što ste rekli, obavljen je taj dio civilizacijske nužnosti, naše obaveze koju na sebi nosimo svi, od svakoga pojedinica koji su vfećinom do sada nosili to pitanje i širili istinu o tim mjestima. I naravno, do naših vladajućih struktura. Ono što bi trebali biti povrh toga, jer ukapanje posmrtnih ostataka je minimum tog dostojanstvenog odnosa prema tim žrtvama, trebali bi biti i utvrđivanje okolnosti stradanja, dakle počinitelja tih zločina i cjelovite povijesne istine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Je li poznat mogući ukupan broj žrtava masovnih pogubljenja počinjenih nakon II. svjetskog rata rata?

Nažalost, ne. Mi možemo govoriti o procjenama, a one se kreću od nekih 50 tisuća pa sve do 200 tisuća, pa čak i do 500 tisuća mogućih žrtava. Jasno je da ti brojevi jedni s drugima nemaju baš nikakve veze. Dakle, možemo samo govoriti o tome da je do danas na području Republike Slovenija utvrđeno preko 600 masovnih grobnica, dok je u Hrvatskoj broj preko 900. Možemo samo pretpostavljati koliko se u njima nalazi posmrtnih ostataka. 

Podaci uistinu zvuče zastrasujuće. Nameće se pitanje o pojedincima i sustavu koji su te zločine napravili, ali i činjenici koju ste spomenuli da i danas postoje oni koji koče taj proces i ne vide potrebu za utvrđivanjem pune istine o tim povijesnim događajima. Bi li provođenje lustracije pomoglo u rješavanju tog problema?

Da, nažalost, Hrvatska se i od vremena svoje samostalnosti prema tom pitanju odnosila uvijek ambivalentno. Dakle, mi smo imali komisiju jednu za istraživanje koja je ukinuta 2000. godine kada je SDP-ova koalicija došla na vlast. Tada se, deset godina nije događalo ništa. Da bi 2012. ponovno imali jednu takvu komisiju koja je nakon toga utopljena u Ministarstvo branitelja na razinu jednog običnog sektora. Vi spominjete lustraciju. Ja bih htjela prvo reći nešto o tom pojmu. Dakle, on je tijekom svih ovih godina u Hrvatskoj poprimio prilično loše konotacije. Međutim, on je istovjetan onom pojmu suočavanja s prošlošću, europskom pojmu. Dakle, u Europi se taj pojam i koristi, a i provodi. Stoga mi je vrlo drago da je i danas na sjednici Vlade naš premijer uputio poruku kako je jedan od prioriteta sadašnje Vlade taj da se započne proces suočavanja s prošlošću na način da bude institucionaliziran. Nadam se da će to zaista i biti tako, da to neće biti kao i do sada, puko zadovoljenje forme. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
pikado
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo