Vlada je jučer odbijanjem prijedloga o restrukturiranju brodogradilišta Uljanik koje u vlasništvu ima i riječki 3. maj ta dva škvera gurnula korak bliže stečaju i vrlo neizvjesnoj sudbini te mogućem gašenju proizvodnje.
Mnogo se govori i da je hrvatska brodogradnja rupa bez dna u koju država upumpava novac, a ne dobiva ništa od nje te da je nekonkurentna na svjetskom tržištu jer se proizvodnja preselila na istok.
U listopadu prošle godine, prema zadnjem izvještaju Jadranbroda o stanju na svjetskom brodograđevnom tržištu, iznijeti su podaci koji pokazuju da je, barem prema knjizi narudžbi, Hrvatska po jednom kriteriju bila na sjajnom drugom mjestu u Europi, dok je Uljanik Grupa bila deveta u Europi.
U nastavku pogledajte podatke o svjetskom brodograđevnom tržištu u listopadu 2018. godine...
Svjetska knjiga narudžbi po tonama nosivosti u listopadu 2018. godine
Prema svjetskoj listi narudžbi u listopadu 2018. godine Hrvatska je prema nosivosti u tonama bila na devetom mjestu s 445.459 tona nosivosti. Iako deveto mjesto u svijetu zvuči odlično, ipak je to bio udio od samo 0,22 posto na svjetskom tržištu.
Kina je u tom trenutku imala čak 43 posto s 88.155.148 nosivosti u tonama, a iza nje se smjestila Južna Koreja s udjelom na tržištu od 30 posto (61.654.941 nosivost/t). Od velikih igrača Japan je držao 20 posto tržišta, a četvrti Filipini su već bili na samo 2,20 posto, dok je peti Vijetnam bio ispod jedan posto (0,83 posto). Iza njega slijede Rusija, Brazil i potom je na devetom mjestu Hrvatska, listu najvećih 10 zaključuje Španjolska.
Svjetska knjiga narudžbi po kompenziranoj bruto tonaži u listopadu 2018. godine
Po kompenziranoj bruto tonaži u svjetskoj knjizi narudžbi u listopadu 2018. godine Hrvatska je bila na 13. mjestu s udjelom od 0,56 posto ili 438.469 kompenzirane bruto tonaže.
I na ovoj listi Kina je bila na prvom mjestu s 35 posto (28.118.658 cGT), Južna Koreja imala je udio od 26 posto, a Japan 17 posto. Iza njih su se smjestile četiri europske države, Italija (4,18 posto), Njemačka (3,48 posto) i Francuska (1,96 posto) i Finska (1,60 posto). Nakon njih su Filipini, Vijetnam, Norveška, Rusija, Tajvan i na 13 mjestu Hrvatska.
Europska knjiga narudžbi u listopadu 2018. po tonama nosivosti
Po europskoj knjizi narudžbi po tonama nosivosti Hrvatska je bila na sjajnom drugom mjestu, odmah iza Rusije, s 15 posto udjela na tržištu. Rusija je s 1.041.593 nosivosti u tonama držala oko 36 posto tržišta, a iza Hrvatske (445.459 nosivosti u tonama), smjestile su se Španjolska (13 posto), Njemačka (8 posto), Turska i Nizozemska (5 posto), Finska (4,93 posto), Rumunjska (3,27 posto), Italija (2,68 posto) i Norveška (2,37 posto).
"Prema podacima za listopad 2018., vodeće europske brodograđevne zemlje (mjereno u t nosivosti), Rusija i Hrvatska drže preko 50 % Knjige narudžbi. Dodamo li tome i ostale vodeće zemlje, proizlazi da 7 vodećih zemalja drže 87 % tržišta", stoji u izvještaju Jadranbroda.
Europska knjiga narudžbi u listopadu 2018. po kompenziranoj bruto tonaži
Hrvatska je u europskoj knjizi narudžbi, kada se gleda kompenzirana bruto tonaža, bila na 7 mjestu s 3,72 posto udjela na tržištu (438.469 kompenzirane bruto tonaže). Na prvom mjestu bila je Italija s udjelom od oko 28 posto (3.298.312), pa slijedi Njemačka (23 posto), Francuska (13,5 posto), Norveška (5 posto) i Rusija (4,5 posto).
Iza Hrvatske, među prvih deset su još i Španjolska, Nizozemska i Turska. "Prema podatcima za listopad 2018., vodeće europske brodograđevne zemlje (mjereno u kompenziranoj bruto tonaži – cGT), Italija I Njemačka drže preko 50 % Knjige narudžbi. Dodamo li tome i ostale vodeće zemlje, proizlazi da 7 vodećih
zemalja drže 89 % tržišta. Interesantno je da prvih 5 zemalja (Italija, Njemačka, Francuska, Finska I Norveška) svoj visoki udjel u cGT imaju zbog visokog udjela ugovorenih putničkih brodova za krstarenja (95 % svjetske knjige narudžbi tih brodova)", stoji u izvještaju Jadranbroda.
Kako su hrvatska brodogradilišta stajala u listopadu 2018. godine?
U svjetskoj Knjizi narudžbi (mjereno u cGT), Uljanik Grupa (Uljanik Brodogradilište, 3. maj Brodogradilište) u listopadu 2018. godine bila je na 66. mjestu, a pojedinačno Uljanik Brodogradilište na 77. mjestu, 3. maj Brodogradilište na 110. mjestu, Brodosplit na 122. mjestu, dok je Brodotrogir na 149. mjestu. Sva četiri hrvatska brodogradilišta zajedno nalaze se na 52. mjestu, stoji u izvještaju Jadranpolova.
Najveće svjetsko brodogradilište bilo je je južnokorejski Daewoo Shipbuilding & Marine Engineering (DSME, Geoje), koje mjereno u cGT-ima, drži oko 7,5 % Svjetske knjige narudžbi. Najveće europsko brodogradilište je njemački Meyer Werft, Papenburg s oko 2,3 % svjetske Knjige narudžbi. Najveća svjetska brodograđevna grupacija bila je južnokorejski Hyundai Heavy Industries (HHI) s oko 12,7 % svjetske Knjige narudžbi, dok je vodeća europska grupacija bila talijanski Fincantieri s oko 6,7 % svjetske Knjige narudžbi.
U europskoj Knjizi narudžbi (mjereno u cGT), Uljanik Grupa (Uljanik Brodogradilište, 3.Maj Brodogradilište) bilo je je na 9. mjestu, a pojedinačno Uljanik Brodogradilište na 11. mjestu, 3. maj Brodogradilište na 17. mjestu, Brodosplit na 20. mjestu, te Brodotrogir na 29. mjestu, stoji u izvještaju Jadranbroda.
