Da je demografsko stanje u Hrvatskoj katastrofalno, nije nova vijest. Isto tako se zna da se u skladu s time, hrvatski poslodavci sve češće okreću radnoj snazi iz inozemstva kako bi 'pokrpali' rupe na tržištu rada uzrokovane spomenutim problemom.
No, brojke koje su isplivale u javnost su, unatoč demografskoj situaciji koja je već duže vrijeme opće poznata stvar, pomalo su šokantne.
Među njima je i podatak kako je u proteklih 10 godina Hrvatska izgubila oko 127 tisuća mladih ljudi, što odgovara broju stanovnika grada kao što je Rijeka.
Takav trend naravno, prati i tržište rada - u Hrvatskoj se u posljednjih 10 godina tako broj zaposlenih osoba smanjio za 122.419 osoba, mjereno brojem osiguranika prijavljenih u mirovinska osiguranja.
Većina gubitka na tržištu rada osnosi se upravo na skupinu najmlađih radnika, onih do 29.godine života, kojih je krajem 2017. godine bilo zaposleno 104 tisuće manje no što ih je radilo 2007. godine. Preostali manjak radnika nalazi se u idućoj dobnoj skupini - od 30. do 34. godine.
Nakon što je hrvatsko gospodarstvo izašlo iz recesije, prije četiri godine, ukupan broj osiguranika povećao se za 95 tisuća, na približno 1,45 milijuna osoba. No, Darko Oračić, analitičar Zavoda za zapošljavanje podsjeća da se broj zaposlenih u dobnoj skupini od 25 do 34 godine i dalje smanjuje.
"Vjerojatno je u velikoj mjeri riječ o posljedici iseljavanja. Budući da opseg iseljavanja i obilježja iseljenika nisu poznati, teško je ocijeniti njegov utjecaj na gospodarstvo, a još teže prognozirati taj utjecaj u budućnosti. Iskustva drugih zemalja, primjerice Irske, pokazuju da migracija može teći u oba smjera. Vjerujem da poticajna investicijska politika može rezultirati zadržavanjem mlađih ljudi u zemlji, odnosno njihovim povratkom iz inozemstva", ističe Oračić za Večernji.hr.
Krajem 2007. godine Hrvatska je imala 365 tisuća zaposlenika mlađih od 29 godina, a u deset godina taj se broj smanjio na 261 tisuću zaposlenih, što je direktna posljedica smanjenja broja mladog stanovništva. Tako je prije 10 godina Hrvatska imala 827 tisuća mladih u dobi od 15 do 29 godina, a danas se broj stanovnika Hrvatske te dobi smanjio na svega 699 tisuća, ako je vjerovati službenoj procjeni Državnog zavoda za statistiku.
Demograf s Ekonomskog fakulteta Zagreb Ivan Čipin ističe da je broj zaposlenih mladih u dobi do 29 godina smanjio za 28 posto. Čipin ističe kako je Hrvatska nedostatak mlade radne snage nadoknadila zadržavanjem starijih zaposlenika i produljenjem radnog vijeka ženama.
Docent Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Šime Smolić ističe pak, kako državu napuštaju uglavnom stručni i kvalificirani radnici, dok su visokoobrazovani ljudi Hrvatsku napuštali u nešto manjem broju.
Stanje na tržištu rada sugerira da je Hrvatska budućnost u starijim ljudima. Poražavajuće zvuči podatak da se broj zaposlenika u dobi od 60 do 64 navršene godine od 2007. do 2017. godine gotovo udvostručio - s 35 tisuća na 67 tisuća. Za trećinu se povećao i broj radnika u dobi od 55 do 59 godina.
Dok se u posljednjem desetljeću broj mladih do 29 godina smanjio za 15 posto, broj starijih u dobi od 60 do 64 godine povećao se za trećinu. Kako dolazi vrijeme kada u stariju dob ulaze 'baby boom' generacije rođene nakon Drugoga svjetskog rata, sljedeće će desetljeće ti procesi biti još dramatičniji i još izraženiji, piše Večernji.hr.
