Saborski Odbor za pravosuđe u utorak je jednoglasno podupro izvješće predsjednika Vrhovnog suda Branka Hrvatina o stanju sudbene vlasti za prošlu godinu, a Hrvatin je, upozoravajući na kontinuirano smanjivanje novca iz proračuna za pravosuđe, poručio kako ga je sramota i iznositi te podatke.
"Čak 83,21 posto ukupnih sredstava (1,01 milijarda kuna) išlo je na plaće i izdatke za zaposlene", rekao je Hrvatin.
Hrvatin: Za edukaciju sudaca sve manje novca, a bez stručnog usavršavanja nema autoriteta ni kvalitete
Kao primjer Hrvatina je naveo Županijski sud u Splitu, kojemu je u 2015., kao većem sudu, za edukaciju sudaca, službenika i savjetnika odobreno 19.000 kuna. Županijskome sudu u Zagrebu, kao najvećemu županijskom sudu, za sve grane sudaca prošle je godine odobreno samo 55.000 kuna, istaknuo je.
"To se najviše osjeti i odražava na edukaciji i stručnoj literaturi", upozorio je Hrvatin i dodao kako bez stručnog usavršavanja nema ni autoriteta suda ni kvalitete.
S takvim se minimumom, istaknuo je, sudovi teško mogu pokrivati, a o brojčanim podatcima ga je, kako je rekao, sramota i govoriti.
Državna tajnica Grubišin: Pravosuđu se petu ili šestu godinu zaredom smanjuje proračun
"U pravosuđu se već petu ili šestu godinu kontinuirano smanjuje proračun, a to će se odraziti i u 2017., ponajviše jer nam preostaju ključne aktivnosti kao što je digitalizacija pravosuđa. To će se u većini slučajeva financirati iz EU fondova, ali i proračun mora osigurati određena sredstva kojih mi u ovom trenutku nemamo", rekla je državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa Maja Grubišin.
Pohvalila je kontinuirani rast učinkovitosti pravosuđa koji se, istaknula je, proteže i na 2016. godinu.
Prema izvješću, tijekom 2015. zadržan je trend smanjenja broja predmeta koji su nedovršeni na kraju kalendarske godine, što je rezultat činjenice da je ponovno riješen veći broj predmeta od broja predmeta koji su primljeni 2015.
Pao ukupan broj neriješenih predmeta
Tako je ukupan broj neriješenih predmeta s 574.418 pao na 513.139, i to, promatrajući u strukturi, predmeti bez zemljišno-knjižnih i sudskih registara. Omjer rješavanja za tu strukturu predmeta u 2015. godini bio je 103,55 posto. Uključujući i zemljišno-knjižne te predmete sudskog registra, broj neriješenih predmeta sa 617.010 pao je na 548.230, a omjer broja primljenih i riješenih predmeta je 101,77 posto.
Broj neriješenih predmeta manji je za 10, 67 posto u odnosu prema 2014. godini, čime je ispunjena postavljena zadaća njihova daljnjeg smanjenja.
Broj predmeta koji su riješeni 2015. manji je u apsolutnom iznosu od broja riješenih predmeta 2014., s tim da je prekršajna grana suđenja u prvom stupnju riješila čak 38 posto manje predmeta nego tijekom 2014., uz znatno smanjenje riješenih predmeta i u prekršajnim sudovima drugog stupnja (za 64,29 posto), što je u najvećoj mjeri i donijelo navedeni negativni rezultat.
Zbog izmjene Stečajnog zakona došlo je do iznimno velikog broja stečajnih predmeta (16.000), i to u posljednjem kvartalu 2015. godine.
Najviše neriješenih predmeta u građanskim parnicama
Najviše neriješenih predmeta odnosi se na građanske predmete, tako da su na kraju 2015. predmeti građanske grane suđenja, zajedno s predmetima u ovlasti trgovačkih sudova, činili 72 posto od ukupnog broja neriješenih predmeta, a na kraju 2014. godine to je bilo 68 posto.
"Sa 700 i nešto tisuća neriješenih predmeta broj se smanjio na 500.000, i to treba pohvaliti, zajedno s ljudima koji rade u pravosuđu, no i zakonodavac ima nešto u tome. To se najviše vidjelo kada je riječ o prekršajnom zakonodavstvu, kako se malom izmjenom, koja se ticala načina naplate prekršajnih kazni na licu mjesta i s odgodom, omogućilo da se plati pola kazne ako se plaća bez vođenja postupka, što je dovelo do najveće pravosudne reforme u usporedbi sa svima onima na kojima smo radili mjesecima i godinama", rekao je Peđa Grbin (SDP).
Goran Aleksić (SNAGA) pokušao je predsjedniku Vrhovnoga suda izraziti nezadovoljstvo sudskim procesom u slučaju 'franak', no Hrvatin mu je rekao kao ga može saslušati, ali mu ne može odgovoriti s obzirom na zakonsku odredbu da se, čak i kad je predmet dovršen, ne raspravlja o pojedinačnim predmetima.
"Nisam ni ja, ali ni drugi zadovoljni presudom jer je to jedno kompromisno rješenje u kojem pravo nije duboko uzeto u obzir, nego je površno sagledan problem pa danas cijela država ima problem", rekao je Aleksić. Razgovarati o pojedinom predmetu i razlozima zbog kojih je odluka donesena nije primjereno, upozorio ga je Hrvatin.
Da je Aleksićeva rasprava izišla "izvan okvira", složio se i predsjednik Odbora Arsen Bauk (SDP). "Gospodin Hrvatin ne može konkretno odgovoriti, a Vi svoje možete reći ovdje ili sazvati press konferenciju", savjetovao mu je Bauk.
