Zagreb je u utorak postao dio Europske mreže gradova bez droge te se obvezao odbaciti sve zahtjeve za legalizaciju droge, ali i sustavno promicati programe prevencije, izvijestili su iz Grada.
"Droge su neprekidno rastuća, višestruka prijetnja našim društvima. Zato je nužna koordinacija na nacionalnoj, europskoj i međunarodnoj razini kako bi se problem što učinkovitije rješavao", rekao je predsjednik zagrebačkog Povjerenstva za prevenciju i suzbijanje zloporabe droga i drugih oblika ovisnosti Ivan Ćelić.
Rezoluciju su potpisali zagrebački gradonačelnik Milan Bandić i predsjednik Europske mreže gradova bez droga Viggo Lutcherath. Zagreb se potpisom obvezao raditi na liječenju i savjetovanju ovisnika te raditi na suzbijanju bilo kakve zlopotrebe droga.
VEZANE VIJESTI
- Zaplijenjena na 'balkanskoj ruti': U Našicama spaljene četiri tone opojnih droge
- Ispovijest bivšeg ovisnika: 'Nakon 20 godina pakla znam da više nikada neću biti onaj stari'
Oko 96 milijuna Europljana uzelo je neku vrstu ilegalnih droga tijekom života, a procjenjuje se da godišnje milijun i dvjesto tisuća ljudi počinje liječenje od ovisnosti. To, ističe Ćelić, dodatno potiče na sustavno rješavanje problema s drogom i ulaganje u programe prevencije.
Grad je u suradnji s Institutom Ruđer Bošković proveo analizu urinarnih biomarkera šest ilegalnih droga i dvaju terapeutskih opioida u otpadnim vodama 2009. i 2014. godine.
Znatan porast potrošnje amfetamina, ecstasyja i kanabisa
Uočen je znatan porast potrošnje amfetamina, ecstasyja i kanabisa - prosječna potrošnja amfetamina veća je devet puta, ecstasyja osam, a kanabisa tri puta.
Znatno je povećana i konzumacija stimulativnih droga, kokaina i ecstasyja, vikendom u odnosu na radne dane, dok za heroin, marihuanu i terapeutske opioide taj trend nije uočen.
Lani je provedena nova analiza u sklopu Paneuropske studije grupe SCORE s ciljem usporedbe potrošnje droga u Zagrebu s drugim gradovima uključenima u studiju.
Usporedba podataka iz istraživanja provedenog 2018. godine s rezultatima iz 2017. godine pokazuje trostruki porast stope potrošnje čistog heroina, no u istom razdoblju nije bilo većeg rasta potrošnje ostalih istraživanih droga.
Također, zadnjih je godina uočen vrlo velik porast stope potrošnje sintetičkih amfetaminskih droga, kokaina i kanabisa u odnosu na 2009. godinu, a taj je trend zadržan i u 2018. godini.
Europska mreža gradova bez droga osnovana je 1994. na inicijativu Stockholma i predstavlja vodeću mrežu gradova koji promiču Europu bez droge. Okuplja 265 gradova u 30 europskih zemalja i podržava postojeće konvencije Ujedinjenih naroda o drogama.
