Prema izvješću koje je prihvatila Vlada u srijedu, prošle je godine ukupno prema državnim tvrtkama, poduzetnicima i poljoprivredi otišlo čak 12,4 milijarde kuna. U to su uračunate i potpore iz Europskih fondova, no valja imati na umu da smo i EU platili 3,5 milijarde kuna.
Jednostavnom računicom ispada kako bi svaki čovjek u Hrvatskoj, od tek rođene bebe do umirovljenika, bio bi bogatiji za gotovo tri tisuće kuna da novac koji je utukla u potpore, dala građanima, ili im, jednostavnije, za toliko smanjila neke od brojnih poreza, prireza i nameta.
Novac se daje, a nitko ne prati rezultate
"Problem naših državnih potpora je što se novac ulijeva, a nitko ne prati njihove rezultate. Državni novac odlazi, a gospodarstvo nije procvjetalo kao u nekim drugim zemljama, što je dokaz da potpore plasiramo pogrešno", komentira za 24sata ekonomski analitičar Damir Novotny.
No ovu Vladu to izgleda ne muči, jer iznos potpora stalno raste. Prije dvije godine iznos potpora je iznosio 9,87 milijardi kuna, 2016. godine je narastao na 11,42 milijarde kuna, da bi prošle godine završio na rekordnom iznosu. A u 2018. će biti još veće, obzirom na to da smo iz državnog proračuna samo za Uljanik dali 3,5 milijardi kuna.
'Rezultati će se vidjeti za koju godinu'
Da Vlada ne posustaje s pumpanjem našeg novca u ne baš profitabilne stvari i pritom nas uvjerava da će sigurno biti bolje možda najbolje pokazuje ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.
Nešto manje od polovice svih poticaja, točnije 5,2 milijarde kuna, otišlo je u poljoprivredu. No u istoj godini, usprkos svim novcima od Hrvatske i poticaja iz EU, poljoprivredna proizvodnja je pala, a ako se gleda zadnjih 10 godina ukupna je hrvatska proizvodnja pala za 30-ak posto. Odgovor ministra? "Rezultati današnjeg ulaganja će se vidjeti za koju godinu", uvjeren je Tolušić.
Potpuno pogrešan sustav
Poticaji poljoprivredi, kao i ostalim djelatnostima sami po sebi nisu problem, dapače, mogli bi pomoći hrvatskim proizvođačima da konkuriraju u inozemstvu, no kod nas te potpore se u pravilu daju na pogrešan način, za pogrešne stvari.
"Mi smo i u poljoprivredi pogrešno postavili sustav. Irska je, primjerice, imala isti problem kao i mi, ali oni su poticali gradnju mini mljekara, a mi što više proizvodnju mlijeka. Na kraju naše farme propadaju jer proizvođačima je preniska cijena otkupa i nemaju gdje s mlijekom, a Irska izvozi dvije milijarde eura jer imaju stotine malih mljekara", na slikovitom primjeru objašnjava Novotny.
Pozitivna strana poticaja
Ipak i u tim milijardama koje je Hrvatska davala mahom gubitašima ističe neke pozitivne primjere. Za tzv. horizontalne potpore koje ne idu za gubitaše, nego za razvoj i unapređenje gospodarstva lani je otišlo 2,18 milijardi kuna. Izvrsno je što je napokon poraslo poticanje istraživanja i razvoja, ali za to je otišlo tek 350 milijuna kuna.
"A to je ono što čini gospodarstvo konkurentnim. Mi smo spašavali staru industriju i jasno je da nismo uspjeli. Milijuni su otišli, nova radna mjesta nisu otvorena, a stare industrije propadaje", zaključuje Novotny. Dobra vijest je i da su mali i srednji poduzetnici lani dobili gotovo 950 milijuna kuna, dvostruko više.
