Prema informacijama kojima raspolažemo, i nova je vlast u Banskim dvorima zadovoljna radom Glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića. Naime, pojedinci visoko rangirani u sektoru pravosuđa, proročki već znaju da će njegovo izvješće i ove godine biti prihvaćeno, pa se čini da će i ova odluka samo formalno biti izglasana u Saboru, u kojemu sjede naši navodni predstavnici.
Teško je dokučiva ta Bajićeva sposobnost da ga vole i u HDZ-u i u SDP-u i u Uredu Ive Josipovića. Ovaj zadnji mu je ukazao čast i poslao ga na molitveni doručak kod Baracka Obame i to u dobrom društvu poduzetnika Marka Vojkovića i odvjetnika Silvija Hraste. Nadajmo se da se pomolio za svoje optužnice, jer ih je nakon deset godina (ne)rada, čini se, sklepao toliko traljavo da padaju jedna po jedna ili se održavaju na jako klimavim nogama.
Bajić bi nas trebao nagnati da se zapitamo - je li se izborima išta bitno promijenilo?
Kad SDP može računati na HDZ
Recimo, više smo puta bili svjedoci ružnoj navici da hrvatska vlast govori jedno, a radi drugo. Bacanje pogleda samo na jedne novine, u ovom slučaju Novi list, dokazuje da se ista nekonzistentnost vidi čak i površnim pogledom.
Imamo, s jedne strane, predsjednika Sabora Borisa Šprema, koji govori o propasti neoliberalizma na okruglom stolu "Nakon referenduma – što dalje?" i kako do ulaska u EU moramo promijeniti odnos rada i kapitala. Okrenite par stranica novina i naći ćete informaciju koja se tiče jednog drugog referenduma, onog o Zakonu o radu.
Zoran Milanović, kaže ta informacija, negodovanje sindikata u slučaju nametanja drugačijih kolektivnih ugovora, nakon što važeći isteknu 31. srpnja, "može kompenzirati potporom koju će dobiti iz HDZ-a ako će se odlučiti za izmjene Zakona o radu". Sjajno. Planira li Milanović zbilja pogaziti svoj potpis na peticiji za referendum o Zakonu o radu, ne zna se sigurno. Sigurno je tek da će se isprika za ovakav nedemokratski potez tražiti pod skutima Međunarodnog monetarnog fonda.
Kad uvoznici mogu podjednako računati na HDZ i SDP
Idemo dalje. Na ovom smo mjestu više puta pisali o tome kako nova vlast, u suštini, doživljavanjem tvrtki poput Agrokora nacionalnim interesom te potezima poput smanjenja doprinosa za zdravstvo i uvođenjem veće stope PDV-a, zapravo radi na produbljivanju razlika između Tuđmanovih 200 obitelji i ostalih. Za produbljivanje ove teze, dovoljan je pogled na gubitnike ovogodišnjeg proračuna.
S isprikama da uvoz hrane raste, udarilo se na proizvođače hrane, pa je poljoprivrednicima, umjesto obećavane pametnije politike raspodjele poticaja, oduzeto 22 posto dosadašnjih primanja iliti milijarda kuna. Politika uvoza i zaštite nacionalnih interesa (Agrokora) će se, nasuprot tome, dosljedno nastaviti.
Kad izvoznici mogu računati na sućut SDP-a jednako kao i HDZ-a
Zaboravimo na trenutak da su Ljubu Jurčića i Vladimira Ferdeljija udaljili iz svog "think tanka", što ponešto govori o ljubavi naših "lijevih" birokrata prema industriji, radništvu i proizvodnji kao takvoj.
Sjetimo se da su pojedini članovi Vlade tretirali istupanje iz CEFTA-e marginalnim problemom, veličine prišta, budući da nam se otvara vrlo europsko tržište. A onda najednom predstavnici iste te Vlade, odnosno ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, osjeća bol proizvođača koji se žale na to što će Hrvatska u državama CEFTA-e izgubiti povlaštene carine kad Hrvatska uđe EU, dok će domaće tržište poplaviti konkurencijom proizvođača iz Unije, kojima će se ukinuti sadašnje carine.
Ti rijetki proizvođači prijete i da će preseliti pogone na istok i time dati svoj obol padu zaposlenosti u realnom sektoru.
Ništa od mudrije raspodjele poticaja?
S Jakovinom u ulozi pregovarača s Europskom komisijom - koji bi trebao nagovoriti eurobirokraciju da iz nepoznatih nam razloga i interesa dopusti da zadržimo pogodnosti iz CEFTA-e - sretno nam bilo.
Ipak se radi o čovjeku kojemu je proračun srezan više nego bilo kojem drugom ministru, a on je to blagoslovio pričom o nužnim rezovima.
Ništa od smanjenja lista čekanja?
No, koliko Vlada stvarno brine za naše zdravlje, pokazala je odnosnom prema još jednom velikom gubitašu ovogodišnjeg proračuna, a to je Ministarstvo zdravlja. Dakle, to je onaj resor u kojemu su otkrili rupu od pet milijardi kuna pa su mu odlučili "pomoći" smanjenjem doprinosa za zdravstvo, čime je resor izgubio par milijardi kuna. E, pa tom ministarstvu, čiji šef Rajko Ostojić najavljuje rezanje lista čekanja, budžet je smanjen za 560 milijuna.
"Imamo manjak liječnika, to je prvi razlog dugih lista čekanja, a broj bolničkih specijalista već se smanjio za više od 500. Ako se bude diralo u njihova prava, ljudi će tražiti posao drugdje", logično, za razliku od Ostojića, predviđa Hrvoje Minigo, predsjednik Hrvatske liječničke komore (HLK), prenosi list. Hm, tko je uvjerljiviji?
I, na kraju, ništa za znanost i obrazovanje
No, kad već ta proizvodnja i zdravstvena zaštita nisu bitne, čovjek bi mogao pomisliti da je Vlada nauštrb sadašnjosti investirala u budućnost. E, tu će se prevariti, jer je naša Vlada odlučila smanjiti izdvajanja za znanost i obrazovanje za 440 milijuna kuna.
Zanimljivo, list koji ovdje citiramo goni reputacija da je jedini lijevo orijentirani dnevni list u državi. Čovjek bi očekivao da su sretni pomicanjem vlasti ulijevo. I opet bi se, naravno, prevario.
