Islamska država preuzela je odgovornost za napade u Bruxellesu, a napadi su uslijedili četiri dana nakon što je bruxelleska policija uhitila Salaha Abdeslama, glavnog osumnjičenika za napade koje su članovi džihadističke grupe počinili u Parizu u studenome prošle godine. Prema privremenim podacima, u dva atentata poginulo je 34 ljudi, a oko 170 ih je ranjeno.
Hrvatska je, kao i brojne druge zemlje, nakon napada podigla stupanj sigurnosti, a o cijeloj situaciji smo u RTL-u Danas razgovarali sa stručnjakom za sigurnost i geopolitiku prof.dr. Vlatkom Cvrtilom.
Je li Hrvatska dobro postupila kada je digla stupanj pripravnosti i što to znači?
Je, u svakom slučaju. Ne samo da smo to mi učinili, nego je učinila cijela Europa. I da to nismo sami učinili, vjerojatno bi dobili upozorenje iz Europe s obzirom da se radi o teritoriju Europske unije i NATO-a. To su redovite procedure koje onda podrazumijevaju da se sigurnosni sustav podiže na višu razinu i spremnosti. I mi ćemo vrlo vjerojatno vidjeti malo više policajaca na ključnim mjestim, ali isto tako će se puno toga raditi u pozadini, ono što nećemo vidjeti.
Mislite li da će ovo dovesti i do nekih procedura, primjerice oko ulaska u zračne luke?
Vrlo vjerojatno. Svaki turistički napad, bez obzira gdje on bio izveden, da li u zgradama zračnih luka ili na javnim mjestima, na neki način daje pritisak na sigurnosni sustav da pronađe nove politike i nove instrumente. Gotovo sigurno je da će se promijeniti te politike u zračnim lukama. Jer danas praktički do onog mjesta gdje se chekirate za ulazak u zrakoplov, nema nikakvih sigurnosnih provjera. A to će se sigurno promijeniti.
Već četiri mjeseca Europa, osobito Belgija, su u strahu od napada. Jesu li napravljeni neki sigurnosni propusti i je li ovakav brutalni napad mogao biti spriječen?
Pa možemo reći da je Europa upozoravana, odnosno sigurnosno-obavještajni sustavi različitih europskih država su upozoravali o visokoj vjerojatnosti mogućeg terorističkog napada. I to ne od jučer, nego zadnjih godinu dana, od napada na redakciju Charlie Hebdoa. Pokazalo se da postoje slabe točke, one koje teroristi mogu potencijalno gađati, a one nisu nikakvo mjesto gdje bi bila vrlo visoka sigurnosna zaštita. Nakon toga smo imali Pariz koji je šokirao Europu i doveo do dosta velikog straha, a upravo iz tog straha su sigurnosno-obavještajne službe vrlo preventivno upozoravale da postoji velika mogućnost terorističkog napada. Belgija je to znala i na neki način je imala objavještajne informacije. Međutim, očito nije mogla u potpunosti pokriti sve ono što bi trebala u tom trenutku, da spriječi ove napade. Vrlo vjerojatno je i to posljedica Abdeslamova uhićenja, očito je to dio njegove mreže i očito je tu došlo do posljedica koje su možda mogle biti predviđene, ali nisu mogle biti spriječene.
Što kažete na spekulacije da je informacija koja je objavljena u javnosti, da Abdeslam surađuje s policijom, aktivirala preostale teoriste?
U takvim slučajevima, kada su dobili zapravo 'zlatni rudnik informacija', ne izlazi se u javnost s informacijama da on surađuje. Dapače, možda se upravo treba govoriti suprotno kako bi se mreža opustila, uvjetno rečeno, i onda bi se eventualno mogla uhititi. Ovdje je posljedica bila sasvim suprotna, oni su to objavili, među mrežom se vjerojatno pojavila panika. Imali su jasne namjere i te namjere su onda realizirali, vrlo vjerojatno, puno prije nego su planirali. Ali nažalost, uspjeli su.
