Javnost su ovih dana uznemirile vijesti o tajnim letovima kojima se migranti iz Njemačke vraćaju u Hrvatsku. Iako javnost za njih nije znala iz Vlade tvrde da je MUP s njima upoznat i da se ne radi o ničemu neuobičajenom. Konferenciju za medije održao je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i načelnik uprave za granicu (MUP) Zoran Ničeno.
"S Njemačkom je dogovoren povratak 1519 osoba, vratila se 401 osoba. Imamo dogovor za još 182 osobe, a što vidite iz ove prve brojke to je trećina", kazao je Božinović. "Do kraja lipnja dogovoren je povratak 526 osoba", dodao je.
"Možemo govoriti o ekonomskim migrantima, koji zaobilazeći pravila nastoje osigurati sebi određeni status na teritoriju EU pogotovo u onim zemljama koje su njihove krajnje destinacije, što nije Hrvatska", dodao je.
"Kada govorimo o tim povratcima od početka se vratilo sve skupa oko 3488 osoba", kazao je. Kazao je da je policija ove godine uhvatila gotovo 300 krijumčara.
"Tema je komplicirana, a komplicira je što imamo propise koji su na snazi i imamo stvarnost na terenu, a stvarnost je da smo mi koordiniranim postupanjem na vanjskoj granici, stvorili sustav kojim Hrvatska niti nije, niti neće postati hotspot. Mi komuniciramo čitavo vrijeme da broj ljudi koji je proveo noć u Hrvatskoj nije bio viši od 1000 ljudi", kazao je.
Kakav je plan države za sve te ljude, pitala je RTL-ova reporterka.
"Mi imamo planove, ti planovi se razlikuju po kategorijama pritiska od 1000 do 2000 ljudi. Međutim taj broj će zavisiti od toga koliko smo efikasni na vanjskoj granici RH. Ove godine smo spustili broj na 60 posto nelegalnih ulazaka. Pitanje opremanja vanjskih granica nije završilo, a idući tjedan ćemo imati sastanak s novim povjerenikom gdje mi dolazimo s konkretnim planovima investiranja u vanjsku granicu RH", kazao je.
Božinović: Hrvatska nije njihova željena destinacija
Božinović je objasnio zašto se spominje brojka od 16 tisuća ljudi koje šalje Njemačka.
"Njemačka spada u zemlje sekundarnih migracija. Oni gledaju gdje su ti ljudi bili prije. Mi smo na balkanskoj ruti gdje osim ovih zračnih linija koje dovode. Kada mi te ljude nađemo unutar teritorija mi ih registriramo. Međutim velika većina su oni koji su morali proći neku drugu članicu, Grčku, Rumunjsku, Bugarsku. To ne znači da je njima Hrvatska prva zemlja ulaska i to su evidencije koje vode zemlje poput Njemačke. Ako pitate zašto su mali brojevi. To je posljedica da se izbjegne procedura u Njemačkoj", kazao je.
"Hrvatska nije u najvećem broju njihova željena destinacija", kazao je.
Objasnio je Božinović što se događa s tim ljudima koji dođu u Hrvatsku.
"Ako je situacija jasna da im je Hrvatska bila prva zemlja, mi takve zahtjeve prihvaćamo. Hrvatska, kada se vrate u zračnu luku, da im se da idu u naš prihvatni centra, najčešće Porin, eventualno podnesu ponovo zahtjev za azilom. Oni imaju punu slobodu kretanja. To je obično jedini kontakt koji imamo s njima ", objasnio je Božinović.
"Mi se pripremamo za sve eventualne situacije do kojih može doći, koristimo europska sredstva", kazao je.
Ove godine Hrvatska je spriječila 70 tisuća ilegalnih prijelaza. "Kada ne bi bilo hrvatske policije slika Europe bi izgledala puno gore", kazao je.
Govorili su i o suspektnim osobama. "To su slučajevi koji utječu na javnu i nacionalnu sigurnost. To je tražitelj azila koji nije dovršen, i te osobe se smještaju u centar Ježevo. Oni su zatvoreni. Na godišnjoj razini je to 25 do 30 osoba. Uglavnom im se ne odobrava ostanak u Hrvatskoj i onda budu udaljene", kazao je Ničeno.
"Porin u svakom trenutku može odgovoriti zahtjevima koje imamo. Kada govorimo o tim osobama koji se vraćaju sa zrakoplovima. To je na letu najviše 20 osoba. Onda imate jedan, dva komercijalnim letovima. Mi to znamo. Kazali smo da Hrvatska neće sebe dovesti u situaciju da bude hotspot. Kad bi bilo naznaka već bi primijenili određene postupke", kazao je Božinović. Dodao je da to sigurno nisu diplomatske mjere.
Uglavnom su to mlađi muškarci, kazao je Božinović, a zemlje iz kojih dolaze su uglavnom Sirija, Afganistan, pa i Rusija, bila je i Kina. 2Rješenje će morati biti zajedničko, i da naglasak treba staviti na zakonite migracije. I nama fali radne snage. Ali postupak mora biti legalan i zakonit", rekao je Božinović.
Znamo što se događa blizu hrvatskih granica, zaključio je Božinović.
POGLEDAJTE VIDEO: Može li Irena Hrstić vratiti povjerenje u hrvatsko zdravstvo? Nije uspjelo ni 11 prethodnika...
