Riječ je o poslu koji cvjeta, jer u posljednjih pet godina samo su banke prodale više od 20 milijardi kuna teško naplativog duga, a najviše prošle godine.
'Počeli su me zivkati, svaki dan po deset puta. To je bilo od jutra od osam pa do navečer negdje do pola osam, osam. Zovu vas jeste li razmislili, što ste razmislili, kako ste razmislili, hoćemo, nećemo', ospričao je Janko Kumlanc iz Pule za RTL.
Kumlanc je prije desetak godina na kreditnoj kartici napravio dug od oko sedam tisuća kuna koji nije mogao platiti. Njegov dug sada iznosi više od 50 tisuća kuna, a u međuvremenu kartična ga je kuća prodala agenciji za naplatu potraživanja.
Spreman je, kaže, platiti dug, ali uz razmnu kamatu. Agencija ga i dalje zove, pokušavajući naplatiti dug koji su kupili.
Građani nedovoljno zaštićeni
Zbog neprestanih poziva promijenio je broj, no postoje načini na koje takve agencije dolaze do novih podataka. Iz Udruge Blokiranih smatraju da dužnici nisu dovoljno zaštićeni.
'Može mu se događati da ga agencija zove kod susjeda, da istražuje njegove podatke, da se obraća susjedima, da zove poslodavca, da nastoji na nepošten način istjerati što više', rekla je Miriam Kervatin, predsjednica Udruge Blokiranih.
Postoje pravila
U Hrvatskoj posluje 20-ak agencija za naplatu potraživanja, dužnike neprestano zovu ne bi li naplatili dug, ali i izbjegli ovrhu, a pritom se dobro zna granica koju ne smiju prijeći. Dug prodaju telekomunikacijske, kartičarske tvrtke, a najvećim dijelom banke, a kada dug prodaju moraju osigurati da kod novog vjerovnika potrošač ne dođe u nepovoljniji položaj.
'Prodaja potraživanja je moguća i bez dužnikova pristanka, ali je prodavatelj tog potraživanja dužan dužnika obavijestiti o toj prodaji', izjavila je Ana Pisačić iz Ured za praćenje zaštite potrošača HNB-a.
Više dužnih tvrtki
Prema podacima HNB-a, tijekom 2015. i 2016. banke su djelomično naplatile te nenaplative dugove u iznosu od čak 8,8 milijardi kuna, a agencijama prodale za svega 2,4 milijarde. Dakle, uz popust od čak 73 posto, a ta je razlika prostor u kojem na takvim rizičnim transakcijama zarađuju agencije dok banke čiste svoje bilance.
'Možemo reći da mnogo veći udio u tim plasmanima imaju tvrtke, zbog prirode plasmana i većeg volumena samih kreditnih plasmana prema tvrtkama, oko 4/5 odnosi se na tvrtke, a 1/5 na građane', ističe Dario Gabrić, glasnogovornik Erste banke.
