Svi koji se pitaju zašto im je potres prije osam dana uništio imovinu, zašto više nemaju krov nad glavom, dobili su odgovor.
VEZANE VIJESTI
- Potres je pogodio Zagreb, a Most slobode je izdržao: Hoćemo li biti iste sreće i idući put?
- Obnova Zagreba trajat će i 10 godina, Bandić optužio vlasnike: 'Oni koji nisu ulagali, loše su prošli'
- Bandić: 'Da su me slušali, ne bismo imali ni pet posto štete. To govori čovjek koji je žbukao i armirao'
"Razlog zašto se to dogodilo je neulaganje i neodržavanje vlastite imovine. Ljudi nisu ulagali u svoju imovinu. Oni koji su ulagali, ostali su u redu. Oni koji nisu ulagali, nisu u redu. I to je činjenica’’, poručio je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.
Dakle, svatko je kriv za svoje. A tko je kriv za štetu u bolnicama, za smrskane automobile na gradskim parkirnim mjestima, tko je kriv za štetu u školama? Kad se postave ta pitanja, gradonačelnik se krije od odgovornosti pa odrvaća: "Škole su gradsko vlasništvo. Ja sam ulagao u škole više nego svi moji predšasnici u zadnjih 40 godina zaredom’’.
Sanacija posljedica razornog potresa bila je tema sastanka Bandića s premijerom Andrejem Plenkovićem. Ukupan iznos štete još se ne može ni približno odrediti, a premijer kaže: "Ja vam kao predsjednik Vlade, kao odgovoran i čovjek i političar neću uopće spekulirati oko iznosa sredstava. Ovo je veliki potres, razoran potres. Razmjeri šteta na svim objektima dok se popišu, precizno utvrde, izračunaju, bilo bi krajnje pretenciozno od bilo koga da iznosi nekakav broj."
Zato su odredili zajednički plan aktivnosti. Prvi korak je sanacija neposredne opasnosti po građane i procjena šteta. U ovom tjednu se očekuje novi zakon kojim bi se ubrzali procesi sanacije. Treći korak je definirati izvore financiranja štete. Dio bi trebao platiti grad, dio država. Nadaju se pomoći europskih fondova, a dio će financirati i sami građani.
Oni koji su osigurali svoju imovinu na štetu od potresa, dobit će novac od osiguranja, no takvi su rijetki. Hrvatski ured za osiguranja nema točne podatke o broju takvih osiguranika, ali kažu da Hrvati malo osiguravaju imovinu. Hrvoje Pauković, direktor Hrvatskog ureda za osiguranja kaže: "Građani u Hrvatskoj potroše oko 350 eura godišnje na osiguranje, dok je na razini Europske unije ta brojka visa od 2000 eura".
A dok čekaju da se pripreme zakonodavni okviri i pronađe novac kojim će im se pomoći, ljudi smješteni u studentskom domu Cvjetno naselje još uvijek nemaju gdje. Zamjenica gradonačelnika Zagreba Jelena Pavić Vukičević navodi: "Njima je, osim toplog obroka i krova nad glavom, danas tamo pružena i liječnička pomoć, ali i pomoć službi socijalne zaštite i jednako tako psihosocijalna pomoć."
No, ni tamo neće moći boraviti još dugo. Gdje s njima, trebao bi nam uskoro otkriti danas osnovani gradski Sektor za građenje i sanaciju oštećenih objekata.
