Lani je u Hrvatskoj rođeno 988 djece manje nego 2018. Prema istraživanju portala gradonačelnik.hr od 29 rodilišta pozitivne brojke bilježi njih tek pet, a najveće povećanje broja rođene djece dogodilo se u šibenskom rodilištu.
U negativnom trendu prednjači sinjsko rodilište koje je prije desetljeća spašeno od gašenja.
Dok čeka porod, Ivana ne dvoji. Šibenik je pravi grad u kojem će na svijet donijeti i svoje drugo dijete.
"Mislim da je dobro zato što je ovo mali grad, mala sredina, a opet sve je na dohvat ruke. I mislim da je zgodno roditeljima jer imaju tu bake i djedove koji mogu uskočiti i pričuvati dijete", kaže nam Ivana Čular Crnogorac iz Šibenika.
Slično razmišljaju i druge šibenske trudnice.
"Šibenik je moj grad. Tu će se dijete roditi u šibenskoj bolnici, gdje su šibenski doktori i u Šibeniku će živiti i odgajat se", govori Kata Roša.
Iako su daleko od prijeratnih 1200 poroda godišnje, na Odjelu za ginekologiju i porodništvo su sretni što su lani imali 638 poroda. 55 više nego godinu ranije. Ova je godina krenula još i bolje.
Sve više obitelji se odlučuje na treće ili četvrto dijete
"Ono što veseli dodatno je da smo sad u siječnju, dakle ove godine 2020. imamo 30 poroda više nego lani u siječnju", govori voditelj Odjela za ginekologiju i porodništvo OB Šibenik .
Ono što raduje je sve veći broj šibenskih obitelji koje se odlučuju na treće ili četvrto dijete.
"Odbio sam poziv da ostanem u Zagrebu, vratio se u Šibenik, otac sam troje djece. Dakle, i ja pridonosim ovom natalitetu pozitivnom i zapravo sam sretan što sam u Šibeniku jer Šibenik je baš grad po mjeri čovjeka", ističe Zmijanović.
Među pet hrvatskih gradova čija rodilišta ne bilježe pad Šibenik se ističe brojem rođenih u odnosu na prethodnu godinu, a slijede ga Pakrac, Vinkovci, Sisak i Bjelovar. U negativnom trendu za 2019. su rodilišta ponajprije u Sinju, Metkoviću, Ogulinu, Virovitici i Kninu
"Manje-više sve rodilje s područja našega grada i cijelog Cetinskog kraja zapravo idu u Split. A podatci koje mi imamo je da imamo veći prirodni prirast, odnosno 15 više rođenih nego umrlih i da imamo 57 djece rođenih više nego prošle godine, govori o jednom pozitivnom okruženju", uvjerava gradonačelnica Sinja .
"Ljudi teško žive"
Razlozi zbog kojih se obitelji teško odlučuju na još jednog člana su različiti.
"I sami ljudi teško žive, traže sigurnost za svoju obitelj koju ne mogu tu dobiti kod nas, posla nema, neće ga ni biti ako se ovako nastavi", jasno će Anđela Kanaet iz Sinja.
"Imam teške trudnoće i imam dvoje djece i mislim da mi je to dovoljno. Eto, a za druge ne znam, možda poslovi, primanja ili takvo nešto", dodaje Marija Doljan.
Grad Sinj rast nataliteta podržava rodiljnim naknadama, subvencionira prijevoz učenika i nabavku udžbenika što su roditeljima svakako dobrodošle mjere.
