Dok se Hrvati pitaju što će biti s turističkom sezonom i hoće li nam Nijemci ipak doći jer su njihovi listovi puni hvale za Lijepu našu koja se odlično snašla u borbi s pandemijom koronavirusa, građanima Austrije Hrvatska je prikazana kao zemlja u kojoj je "gore nego u ratu".
Portal Index prenosi članak austrijskog lista Die Presse kao i njemačkog Rheinische Posta (RP) koji je napisao novinar Thomas Roser. Naslov članka glasi "Hrvatska: Gore nego u ratu" te se u njemu predstavljaju izazovi turističke sezone 2020. u Hrvatskoj. Na početku članka opisana je prazna Opatija, inače vrlo popularna među turistima.
10.4.2020., Opatija - Simbol Opatije, djevojka s galebom, preko lica ima zastitnu maskicu. Photo: Nel Pavletic/PIXSELL
"Kriza je o turizmu ovisnu Hrvatsku udarila punom snagom", konstatira se članku, u kojemu se ističe da bi dugoročno to moglo biti dobro za Hrvatsku. (...) Proljeće u Opatiji je uvijek lijepo, no ove godine je bilo čudno bez gostiju", navode u listu opis Radovana Lazića iz hotela Adriatic. Lazić dodaje da je i tijekom rata u tom hotelu bilo ljudi, no za vrijeme epidemije nema baš nikoga.
Hrvatska ovisnost o turizmu
Lazić u članku navodi da hotelijere uznemirava otkazivanje rezervacija kao i financijski pritisak koji raste te sve veća nasigurnost. Index prenosi da se u članku austrijskog lista ističe da niti jedna europska zemlja nije toliko ovisna o turizmu kao Hrvatska. Naglašavaju da prihod od turizma čini gotovo petinu BDP-a.
"Kriza koju je izazvao koronavirus stoga je najnoviju članicu EU-a pogodila kao nijednu drugu: prema procjenama Bečkog instituta, Hrvatska će imati pad gospodarstva od 11 posto", pišu Die Presse i RP. Spominje se da će hrvatski Jadran od 15. lipnja biti službeno otvoren za turiste, dok se za jesen prebacuju kongresna okupljanja planirana za proljeće.
'Otkazivanje EPK u Rijeci kao dodatni udarac Hrvatskoj'
U članku austrijskog lista navodi se da postoji mogućnost da Balkan profitira od prekida lanca snabdijevanja tijekom pandemije. Razlog za taj zaključak pronalaze u tome što će europske zemlje htjeti proizvodnju u blizini, a ne u Aziji te da na Balkanu ima radne snage. Dodaju da plaće nisu visoke.
"Hrvatskoj je nakon krize 2008. trebalo pola desetljeća da se vrati gospodarskom rastu. Ovaj put bi moglo ići brže: već za 2021. se predviđa rast od četiri posto", stoji u članku u kojemu se konstatira da će trebati nekoliko godina da se nadoknadi ovogodišnji minus. Zaduženje države će se pak popeti na 90 posto pa postoji mogućnost "da se najmlađa članica opet ne uspije približiti EU-prosjeku, već završi na podu", prenosi Index.
Isto tako, spomenuto je i otkazivanje Europske prijestolnice kulture u Rijeci kao još jedan udarac za Lijepu našu. Ističe se da je velik problem nezaposlenost koja se u roku dva mjeseca, od ožujka do svibnja, povećala za 32,4 posto. Novinar Rosner na kraju navodi da bi se trenutačni broj od 160.000 nezaposlenih mogao do kraja 2020. udvostručiti.
