Dok se čeka odluka austrijske vlade o produžetku prijelaznog roka za zapošljavanje hrvatskih državljana, oni poručuju kako su se unatoč zabrani i dosad snalazili pa da će i nadalje tako biti.
"Kada Hrvati dolaze u Austriju, oni ne dolaze u nešto nepoznato i ovdje se jako brzo snađu. Ovdje svatko već ima nekoga, netko prijatelje, netko rodbinu, mi se ovdje ne osjećamo kao u inozemstvu i povezanost Hrvatske i Austrije ne datira od postanka EU-a, već puno, puno duže. Sjetite se samo Gradišćanskih Hrvata, od kada oni žive u Austriji", kaže Anto Sluganović, poduzetnik, osnivač tvrtke TERRAGAZ GmbH i pokretač informativne platforme Kroativ, koja Hrvate u Austriji informira o kulturnim, privrednim i političkim zbivanjima, kako u Austriji, tako i u Hrvatskoj.
Prema njegovim riječima u Austriji živi više od 100 tisuća Hrvata koji inače slove kao marljivi i pouzdani radnici, ali i poslovni ljudi. Oni koji sami ondje imaju tvrtke često zapošljavaju ljude iz Hrvatske.
Hrvatski poduzetnik u Austriji
Mario Harapin također je poduzetnik u Austriji. U sedmom bečkom kotaru on drži trgovinu s hrvatskim delikatesama. A proizvodi malih proizvođača i obiteljskih domaćinstava iz Hrvatske nailaze na veliki interes bečke gradske klijentele. Harapin je svoju robu isprva prodavao po tržnicama, a onda je prostor u elitnoj trgovačkoj ulici Neubaugasse opremio slavonskim hrastom, na kojemu mušterije sad čekaju hrvatski pršut, ulje, masline, vino i sir. "Ja sve proizvođače poznajem osobno i ovo ovdje vam je kao da ste došli u Hrvatsku. Ovo je takoreći dio Hrvatske", kaže Harapin koji zapošljava dvije radnice, također iz Hrvatske.
"One su doduše studentice, a da nisu studentice teško da bi ih mogao prijaviti, jer ovdje na uredu za zapošljavanje imate dosta domaćih trgovaca, a oni su vlastima ovdje ipak prioritet", pojašnjava.
I upravo je to, piše Deutsche Welle, jedna od restrikcija koje za hrvatske građane definira takozvani prijelazni rok za zapošljavanje Europske unije. To konkretno znači da osobe s hrvatskim državljanstvom u Austriji radnu dozvolu mogu dobiti samo ako je zanimanje kojim se bave u Austriji deficitarno.
Ta odredba, koju je Hrvatska dobila kao nova članica, ističe s 30. lipnjem, no Austrija je želi produžiti na još dvije godine.
S ograničenjem ili bez njega - svejedno
A što bi produljenje zabrane zapošljavanja moglo značiti za Hrvate koji razmišljaju o zaposlenju u Austriji? "Pa, vjerojatno ništa posebno, ljudi će i dalje dolaziti i snalaziti se kao što su se snalazili i do sada. Ako bi ta odrednica bila ukinuta, možda bi počelo dolaziti malo više ljudi, ali i to je upitno", smatra Sluganović.
Istovremeno, austrijska Vlada želi proširiti popis deficitarnih zanimanja, tako da bi se na tom popisu uskoro mogli naći i mnogi poslovi za koje je potrebno relativno malo formalnog obrazovanja.
U međuvremenu, kaže Sluganović: "Tko hoće raditi, a naši ljudi su vrijedni, on će za to uvijek naći mogućnost. Neki će radnu dozvolu dobiti u kompaniji kod rođaka ili prijatelja, stručnjake će u Austriju pozvati neka austrijska kompanija, a neki će postati poduzetnici, i opet sve u redu".