Arhitekti i urbanisti pobrojali sve što je u GUP-u nestručno, zakonski neopravdano i podložno raznim manipulacijama - Net.hr

Javna rasprava o Prijedlogu izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana (GUP) grada Zagreba tek je počela, a već stiže niz prigovora. Između ostalih i od stručnih udruženja i ustanova s područja arhitekture i urbanizma, koje upozoravaju da se njome nastoji tek formalno zadovoljiti proceduru, ali i dalje ostaju veliki problemi. Pogotovo kada je riječ o jednom od najspornijih dijelova, a to je prostor 'Zagrebačkog Manhattana'.

Krenula javna rasprava o GUP-u: 'Građani, uključite se i pokažite Bandiću što želite od Zagreba'
Koga briga kakav grad građani žele? Za razliku od Zagreba - Koprivnicu i Kutinu

Podsjetimo, ako se želite uključiti u javnu raspravu o izmjenama zagrebačkog GUP-a, možete to učiniti do 14. kolovoza. Tko god od građanki i građana smatra da ne zna dovoljno o ovoj materiji ili želi dodatna pojašnjenja, za pomoć se može obratiti oporbenjacima, kao i građanskim inicijativama i organizacijama civilnoga društva koje organiziraju svojevrsnu pomoć u tumačenju za građane.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tako će primjerice, večeras od 19 do 21 sat aktivisti volonteri u parku na Savici odgovarati na pitanja i pojasniti što je problematično u novom GUP-u, jednom od ključnih razvojnih dokumenata kojim se uvelike određuju prioriteti i smjer razvoja Zagreba, a također su sastavili primjedbe i prigovore koje možete potpisati.

Naime, Zelena akcija, Pravo na grad i neovisni stručnjaci pozvali su građane da se uključe u javnu raspravu u kojoj mogu koristiti njihove komentare i prigovore na GUP, koje u cijelosti možete pročitati ovdje. No, kao posebno sporno ističu da se ''ovim izmjenama GUP-a omogućava ogromna količina izgradnje na prostoru Hipodroma i Velesajma, donose štetne izmjene za prometnu infrastrukturu, olakšava prekomjerna izgradnja u donjogradskim blokovima te omogućuje dodatna gradnja u Blatu pod krinkom golf terena, ali i brojne druge štetne izmjene''.

Zbog toga smatraju važnim da se svi zainteresirani uključe u javnu raspravu i pošalju komentare na predložene izmjene jer ovo je, podsjećaju, jedna od najvažnijih odluka koje će Grad donijeti u posljednjih nekoliko godina.

Poziv građanima da ne propuste priliku reći gradskoj vlasti u kojem smjeru žele da se razvija grad, uputili su iz oporbenog HNS-a dok su iz SDP-a najavili da će od zagrebačke Gradske skupštine zatražiti raspisivanje referenduma o izmjenama i dopunama GUP-a jer smatraju kako je to jedini način da se utvrdi imaju li te promjene podršku većine građana.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Gradski čelnici održat će 8. kolovoza javno izlaganje o izmjenama GUP-a u 17 sati u Gradskoj skupštini Grada Zagreba, a javnosti je uvid u prijedlog GUP-ovih izmjena i dopuna omogućen u predvorju Gradske uprave radnim danom od 8 do 15.30 sati.

Također, dokumenti dostupni na uvid nalaze se i na službenim internetskim stranicama Grada Zagreba kao i sve ostale informacije, poput obrasca za podnošenje primjedbi, mišljenja i prijedloga koji se šalje na adresu zagrebačkoga Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada.

U formiranju stava o novom GUP-u važan moment je svakako mišljenje stručne javnosti zahvaljujući kojoj je u sinergiji s građanima i civilnim društvom uopće i došlo do toga da svi zainteresirani mogu dobiti priliku reći kako vide razvoj svojega grada.

Tako su i ovaj put glas opet digli Hrvatska komora arhitekata, Udruženje hrvatskih arhitekata, Udruga hrvatskih urbanista, Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata, Društvo arhitekata Zagreba i Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, koji su i ranije upozoravali na proceduralne i stručne pogreške nastale prilikom izrade Izmjena i dopuna GUP-a.

Upravo je na greške na koje su oni upozoravali, upozorilo i Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja te je odbilo izdati suglasnost na izmjene GUP-a jer nisu bile usklađene s Prostornim planom Grada Zagreba. Javnim istupom stručna javnost je uspjela inicirati novu javnu raspravu i vratiti veći dio zone Hipodroma u prvotnu namjenu ozelenjenog prostora sporta i rekreacije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Međutim, kao što smo već pisali, problemima tu nije kraj, a grad Zagreb treba racionalniji i dugoročno održiviji pristup, strateški promišljen, stručno programiran i kvalitetno proveden, poručuju udružene strukovne udruge i ustanove, koje su i detaljno objasnile što je sporno.

''Kao što je vidljivo iz dokumenata objavljenih na stranicama Grada Zagreba uz novu Javnu raspravu, i izrađivač je uvidio svoju grešku te je u određenim dijelovima pokušava ispraviti. Na prostoru Hipodroma uvrstio je i treću moguću, većinsku namjenu R1 – sport i rekreacija s mogućnosti gradnje. U odredbe za provođenje također je uvrstio da je prostor Hipodroma pretežno sportsko rekreacijske namjene s mogućnošću mješovite namjene i tematskog parka. Dosadašnja praksa izrade prostornih planova nije omogućavala korištenje jedne boje koja označava jednu namjenu na karti plana i dvije ili tri različite slovne oznake nad tom bojom, koje označavaju više pojedinih namjena određenog prostora. Ovaj presedan koji se kroz GUP Zagreba progurao 2016., a sada se i nadalje pokušava koristiti, nije stručno, a ni zakonodavno opravdan i svakako je podložan različitim manipulacijama'', upozoravaju stručna udruženja i ustanova s područja arhitekture i urbanizma.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Izrađivač je, ne spore, pokazao da je spreman napraviti određene izmjene na prostoru 'Zagrebačkog Manhattana', ali kako bi formalno zadovoljio proceduru, no veliki je problem nepostojanje kvalitetnih stručnih podloga koje bi jasno odredile sadržajne potrebe, prometne mogućnosti i minimalne nužne površine javne i društvene namjene. ''Prostor Zagrebačkog Velesajma i Hipodroma, bianco je predan u ruke formalnoj proceduri bez ikakvih zaštitnih mehanizama i mehanizama kontrole provedbe'', upozoravaju.

Međutim, iako se u javnosti najviše govorilo o zoni Hipodroma i Zagrebačkog Velesajma, Izmjene i dopune GUP-a obuhvaćaju cijeli niz ključnih točaka u Zagrebu koje će uvelike odrediti smjer njegovog razvoja: ''Ovim se izmjenama i dopunama ponovno pokušava riješiti pitanje Nacionalnog stadiona i opet bez ozbiljne stručne studije koja bi definirala potrebe, kapacitet, lokaciju i u konačnici korisnike tog budućeg glavnog nogometnog stadiona u Gradu Zagrebu, a i šire''.

Nadalje, kroz ove Izmjene i dopune cijela zona Radničke ulice, nova zagrebačka poslovna zona, definirana je kao zona u kojoj je planiran samo jedan javni arhitektonsko-urbanistički natječaj: ''Kao i kod zone Zagrebačkog Velesajma i Hipodroma, gdje je jednako predviđen samo jedan arhitektonsko-urbanistički natječaj, u oba slučaja Grad Zagreb smatra da nakon jednog općenitog natječaja ne bi bilo potrebe za javnim natječajima za pojedinačne zahvate, iako je riječ i o visokim zgradama i o onima javne namjene koje će uvelike definirati novi izgled grada''.

''Stručno, ovakav pristup nije opravdan i smatramo ga samo pukim zadovoljavanjem procedura bez aktivnog uključivanja javnosti u razvojne procese Grada'', upozoravaju Hrvatska komora arhitekata, Udruženje hrvatskih arhitekata, Udruga hrvatskih urbanista, Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata, Društvo arhitekata Zagreba i Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Kao veliki potencijalni problem navode i činjenica da će u više od 90 posto blokova Donjeg grada nakon ovih Izmjena i dopuna GUP-a biti moguće izgraditi podzemne garaže za sve korisnike, a ne samo za stanovnike tih blokova: ''Grad Zagreb je najvećim dijelom poslovnih i administrativnih sadržaja zarobljen unutar prostora Donjeg grada što direktno utječe na strukturu njegovih korisnika. Donji grad ima tendenciju postati veliki hostel s poslovnim prostorima, a bez stalnog stanovništva''.

''Grad Zagreb nužno mora početi iskorištavati brownfield potencijale, prvenstveno uz željezničku prugu, kako bi disperzirao pritisak dnevne migracije s Donjeg grada na druge lokacije koje su bolje i kvalitetnije povezane javnim prijevozom, a Donjem gradu je potrebno vratiti izvornu namjenu stalnog stanovanja. Sigurni smo da će takvim pristupom nestati potreba za tolikom količinom parkirališno-garažnih mjesta unutar samih donjogradskih blokova'', napominju arhitekti i urbanisti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Također kao veliki problem GUP-a ističu i nepostojanje strateškog promišljanja buduće strukture stanovništva: ''Veliki broj pojedinačnih promjena zona zaštitnih zelenila i sportsko-rekreacijskih zona u stambene i mješovite namjene podrazumijevalo bi kako je planiran kontinuirani porast broja stanovnika za koje je potrebno osigurati nove stambene prostore. Kao i u većini odluka, ni ova odluka nije utemeljena na stručnim podlogama te je time i stručno upitna''.

Zbog svega navedenog, sve strukovne organizacije i institucije najavile su da će se aktivno angažirati u ponovnoj javnoj raspravi, kao i nakon nje, te nastojati široj javnosti obrazložiti ključne probleme GUP-a, ali i kompletnog sustava prostornog planiranja. Kažu, ''cijeli je zasnovan na lošoj zakonskoj regulativi, preko koje je sustav prostornog planiranja dekonstruiran na svjesno ili nesvjesno pogodovanje pojedinačnom interesu. Prije dvije godine smo to vidjeli na primjeru GUP-a Splita, sada vidimo na primjeru GUP-a Grada Zagreba, a sutra možda Osijeka, Rijeke ili Pule''.

Tekst se nastavlja ispod oglasa