U Tanzaniji, Rumunjskoj, Gambiji, Kongu, Etiopiji, u svim tim zemaljama prije ćete dobiti građevinsku dozvolu nego u Hrvatskoj. Nevjerojatno, ali čak i u Pojasu Gaze možete prije ishoditi dozvolu negoli kod nas.
Ovaj katastrofalni rezultat u resoru Predraga Štromara pokazala je ljestvica Doing business. Hrvatska je na 150. mjestu, a dozvola se čeka 146 dana.
I to nakon što su nam prije pola godine u Ministarstvu graditeljstva obećali da će procedura biti brža i jednostavnija i da čovjek više neće morati obaviti 22 procedure da bi ishodio dozvolu.
Samobor se uz kremšnite i fašnik ponosi i titulom grada koji najbrže izdaje građevinske dozvole u Hrvatskoj i to već dvije godine zaredom.
"Mi smo najbrži u izdavanju tih građevinskih dozvola. Bilo nam je potrebno 11 dana u 2017., 14 dana u 2018. i tu smo daleko iznad prosjeka", rekao je Željko Stanec, zamjenik gradonačelnika Samobora.
Hrvatski je prosjek loš. Prema svjetskoj ljestvici, kad se gleda izdavanje građevinskih dozvola, 2016. bili smo 126., a 2018. još smo gori - 150. od 190 zemalja. Za vađenje dozvole potrebna su 22 koraka i 146 dana.
Ispred nas uspjela se plasirati i Tanzanija, iako se dozvola tamo
čeka 184 dana.
Dva mjesta prije nas su i Zapadna obala i Pojas Gaze, u kojima se
unatoč vojnim napetostima dozvola dobije za 108 dana.
U travnju ove godine ministar graditeljstva hvalio se da ćemo skočiti na svjetskoj listi. Obećavali su da će postupak biti brži, jeftiniji i s 10 umjesto 22 koraka za izdavanje dozvola. Arhitekti tvrde da izmjene zakona nisu dovele do pomaka.
Previše koraka
"Dali smo svoja mišljenja i sugestije, ali ništa nije usvojeno. Samo u postupku smo promijenili da nećemo više raditi tiskane primjerke objekata, nego ćemo ih sad raditi u digitalnom obliku. Mislim da nismo puno promijenili jer je to isto kao kad smo zamijenili olovku i počeli crtati na računalu. To je samo jedan od načina prikaza. To nije način da ćemo umanjiti broj procedura koje moramo napraviti", rekao je , predsjednik Društva arhitekata Zagreba - pa je za vađenje građevinske dozvole i dalje potrebno napraviti previše koraka.
Građevinske dozvole izdaju veliki gradovi ili županije, a investitori bi za gradnju jedne kuće trebali donijeti 10 kompleta papirologije teških pet kilograma kako bi dobili građevinsku dozvolu.
VEZANI ČLANAK
Prekomjerna birokracija pokušala se od 2015. zamijeniti eDozvolom. Na jednom mjestu se u digitalnom obliku unesu svi potrebni formulari, a izdavanje dozvole zatraži se samo jednim papirom.
Da bi građevinska dozvola bila odobrena, potrebno je ispuniti i tzv. posebne uvjete, a njih izdaju institucije poput Vodovoda, Plinare ili Elektre. Pa tako projektanti hodaju od institucije do institucije, kojih ima 1700.
""Digitalizacija nije pomogla", kaže bivša ministrica graditeljstva, "jer država i dalje traži previše."
"Vi zaista možete u roku od jedan sat dobiti građevinsku dozvolu. Predali ste sve što je, ovaj kaže: imaš, imaš, imaš i izdajem ti građevinsku dozvolu. Taj postupak 'da ti ovo sve imaš' traje predugo. Prekomplicirano je i na različitim razinama je pripremljenosti", rekla je bivša ministrica graditeljstva Anka Mrak Taritaš.
Najbolje na svijetu proći ćete ako građevinsku dozvolu trebate u Hong Kongu. Gotova je nakon 8 koraka i za 69 dana.
Najbolja europska država je Danska koja je na četvrtom mjestu sa 64 dana.
U elitnom je društvu i Srbija, rangirana je kao 9. na svijetu, za građevinsku dozvolu treba 11 procedura i 99 dana.
Zagreb ima vlastiti sustav
U Ministarstvu graditeljstva opet obećavaju da ćemo iduće godine biti bolji.
"Veliki napredak koji mi očekujemo iz područja građevinskih dozvola tek će se osjetiti iduće godine jer sve ovo što smo radili sada ove godine će biti u izvještaju tek iduće godine", kaže državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva Željko Uhlir.
No s njime se ne slaže Matković: "Nažalost nećemo, zato što je način uspoređivanja zemalja proveden na način kako se radi po Zagrebu, a u Zagrebu nismo ni uveli eDozvolu. Efekta neće biti ni sljedeće godine".
Paradoksalno je da glavni grad Hrvatske nije u sustavu eDozvole.
"Oni (Zagreb) tvrde da nisu u stanju. Dakle, jedan grad koji ima proračun od šest milijardi nije u stanju prilagoditi se sustavu, a svi drugi gradovi jesu?", rekao je Uhlir.
Zagreb ima vlastiti paralelni sustav, digitalizacija nije puno pomogla pa je i dalje građevinsku dozvolu jednostavnije dobiti u Etiopiji.
