"Već neko vrijeme u različitim izjavama Hrvatske biskupske konferencije svjedočimo, prema našem mišljenju, problematičnom javnom korištenju riječi antropologija," stoji u pismu upućenom Hrvatskoj biskupskopj konferenciji u kojemu se, kao posljednji primjer navodi poziv HBK pozvao na javnu raspravu o Istanbulskoj konvenciji od 7. prosinca 2017. U tome se pozivu javnosti, navodi se u pismu, izrijekom kaže: "U tome smislu ne bi se smjelo dogoditi, da se pod krinkom zabrinutosti da nekomu ne bi bila nanesena nepravda, otvori prostor za promicanje ideologije koja ima nakanu promijeniti same antropološke temelje poimanja obitelji.'"
Antropologija je utemeljena na empirijskim i komparativnim izučavanjima različitih društava na svijetu te podvrgava kritici i sam pojam obitelji koji smatra često nedostatnim za opisivanje društvenih odnosa koje su stvorile raznolike kulture, kažu antropolozi. S druge strane, kada se taj ipak nedostatan termin i koristi u antropologiji, ispostavlja se kako postoji iznimno mnogo raznolikih tipova obitelji te da je zapadni, u većini slučajeva heteronormativni, tek jedan od mogućih, nikako najbolji ili neki kojem bi ostali trebali stremiti, dodaju.
Antropologija zainteresirana za raznolikost
Stoga nikakvo promicanje ideologije ili svjetonazora ne može ugroziti temeljno poimanje obitelji u antropologiji koja je isključivo znanost zainteresirana za raznolikost, a ne za utemeljenje naputaka kako bi neka društva trebala živjeti.
Nešto dalje u izjavi HBK, napominju u pismu, u dijelu koji mediji nisu prenijeli, ipak se precizira kako se u tom pozivu pojam ”antropologija“ odnosi na kršćansku antropologiju, koja doista ima temeljna i neupitna poimanja čovjeka i obitelji, ali oni nisu posljedica znanstvenog istraživanja kulture, već se radi o razumijevanju čovjeka na temelju božanske objave, kaže se u poruci antropologa.
