Jedno od glavnih pitanja nakon parlamentarnih izbora jest zašto su ankete toliko pogriješile. Podsjetimo HDZ je na izborima osvojio 66 mandata, a Restart koalicija svega 41, dok su ankete najavljivale borbu tih dviju opcija gotovo u egalu, s nekoliko mandata razlike. Direktori dviju agencija, Promocije plus i IPSOS-a pokušali su odgovoriti na pitanje jesu li za njihove promašaje krivi fiksni telefoni, koronavirus, neodlučni ili lijeni birači.
"Naša istraživanja vrijede u trenutku kad ih se provode i raditi predikciju na temelju prikupljenih podataka 10 dana prije izbora je nekorektno prema poslu istraživanja. Ono što je jako bitno da s jedne strane one pokazuju potencijal pojedine izborne liste, a ne pokazuju da li će se ta izborna odluka za dva tjedna ili tjedan dana tako i odviti. Mi smo napravili istraživanja tih dana kako je vrijedilo. Za 22. kad smo napravili to istraživanje prednost Restart koalicije je bilo četiri posto pred HDZ-om i ona je do 28. u pravilu trajala. Zadnjih četiri dana HDZ je prešao u prednost i na kraju 1. srpnja prednost HDZ-a je bila 8,5 posto", rekao je u RTL Direktu, Agan Begić iz Promocije plus.
IPSOS jedini donekle pogodio
IPSOS je jedina hrvatska agencija koja je donekle pogodila ishod izbora. Oni su naime, prognozirali da će HDZ imati jedan mandat više od Restarta.
"Predizborna istraživanja nisu predikcija izbora i na temelju finalnih rezultata izbora ne možemo znati da li su predizborna istraživanja bila dobra ili loša. Pogriješili mi ili ne, to na temelju finalnih rezultata ne možemo znati. Predizborna istraživanja služe da mjere broj potencijalnih birača pojedine opcije u trenutku mjerenja. Nakon toga postoji nekoliko elemenata koji utječu na finalne rezultate izbore. Oni mogu biti samo polazišna točka, ne predikcija. Prva stvar je sama završnica kampanje, što je tko pokazao u zadnjih 5 do 10 dana. Predizborna istraživanja su jako dobro pogađala trendove. Ako govorimo iz perspektive naših istraživanja, a u nekoj mjeri se poklapaju i s drugima, mi smo u zadnja 3 mjeseca proveli 5 predizbornih istraživanja i u svakom od njih smo dobili da HDZ malo vodi. Vidjelo se da Možemo! snažno raste, da MOST značajno raste, da Domovinski pokret u određenoj mjeri pada i da se u centru stvara koalicija koja će postati parlamentarna opcija. Kad na predizborna istraživanja dodate te trendove i uključite procjenu struke što je tko pokazao u završnici kampanje, kad dodate na to i tko je mogao privući 230.000 neodlučnih birača. Ono što je u tim istraživanjima najbitnije, kroz cijelu tu kalkulaciju dodate i povjerenje u rad stranaka, koliko su bile snažne i kvalitetne u trenutku ovih izbora mobilizirati svoje glasače. Kad na predizborna istraživanja dodate i ta četiri elementa mislim da i finalni rezultat i nije toliko iznenđujuć", rekao je Ante Šalinović iz IPSOS-a.
Promijenjeno biračko raspoloženje
Anketari smatraju da ne treba promijeniti broj anketiranih osoba. Ističuda se u posljednjih nekoliko dana promijenilo izlazno raspoloženje, no decidirano nisu potvrdili da je nizak odaziv utjecao na njihove pogrešne prognoze, iako su i oni zapazili trend smanjivanja izlaznosti.
"Ono što je evidentno je da su anketna izlaznost koju smo mi mjerili iz dana u dan, početkom anketiranja iznosile 22. lipnja 59 posto i s porastom COVID-a značajno je padala anketna izlaznost. U zadnjem danu smo izmjerili 52 posto. U zadnjh tjedan dana se promijenilo izborno raspoloženje", rekao je Begić.
Rezultati izbora su pokazali da su ankete na neki način precijenile ljevicu.
"Više zapravo i ne, jer analizom uzorka... To je posljedica obrazovanja, jer vi kad anketirate imate previše obrazovanih, ali zato znate raditi s tim pa onda ponderirati uzorak da to normalizirate. Tako da tog utjecaja više i nema toliko izraženog, uostalom mi smo imali HDZ cijelo vrijeme na prvom mjestu. Ono što je presudilo jeste to što neka politička opcija nije uspjela mobilizirati svoje birače da na taj dan iziđu na izbore. Priča s COVID-om stoji u nekoj mjeri, ali nije bio toliko pristran po pojedinim političkim opcijama, nije to poremetilo finalnu sliku", rekao je Šalinović.
S obzirom na takvo pojašnjenje postavlja se pitanje je li na djelu zaista bila glasačka mašinerija desnice, odnosno jesu li oni koji podržavaju desne opcije revniji i organiziraniji od onih s ljevice?
"Nije ovo situacija lijevo-desno jer je Možemo! vrlo dobro mobilizirao svoje birače. Ovo je situacija snage pojedine političke opcije u određenom trenutku", rekao je Šalinović, a Begić je nadodao: "Između redaka stoji da se SDP nije dobro organizirao na terenu da bi izvukao svoje birače."
"Kada uđete detaljnije u tu analizu vidite da je u našim predizbornim istraživanjima 2,6 milijuna ljudi bilo zainteresirano za izbore. Od toga je 730.000 ljudi bilo potencijalnih glasača HDZ-a, a 670.000 Restart koalicije. Od toga je HDZ uspio izvući 82 posto glasača, Restart 415.000, odnosno 63 posto", zaključio je Šalinović.
