Premijer Andrej Plenković u srijedu je najavio da će se „čuti” s predsjednikom Zoranom Milanovićem kako bi koordinirali vanjsku politiku, naglasivši kako im „nema druge”.
Premijer je u emisiji „A sada Vlada” Hrvatskog radija odgovarao na pitanje koordinacije dvaju brda po pitanju obrane i vanjske politike.
"Pa čut ćemo se, nema nam druge", odgovorio je Plenković.
"Članak 99. ustava kaže da predsjednik i vlada surađuju u usklađivanju i vođenju vojne politike, a članak 110. pak kaže da vlada vodi vojnu i unutarnju politiku", nastavio je premijer.
Pantovčak i Banski dvori proteklih su se godina razilazili po nizu tema, prvenstveno oko rata u Ukrajini. Milanović je premijera optuživao da želi uključiti Hrvatsku u taj rat, a Plenković odgovarao optužbama da je predsjednik proruski igrač.
Usprkos tome, premijer je u srijedu ponovio da će se oni "čuti, pa se dogovarati".
Stav vlade o ruskoj agresiji na Ukrajini premijer je opisao kao potpuno na tragu hrvatskog iskustva kao žrtve velikosrpskog Miloševićevog režima, te kao kontinuitet prethodnih vlada koje su željele pozicionirati Hrvatsku u zapadni krug, Europskoj uniji i NATO-u.
Plenković je rekao da je tome „posvećena cijela njegova karijera, pa u konačnici i Milanovićeva”.
„Nije sada naša pozicija na međunarodnoj sceni takva da smo neki izolirani otok i da nigdje ne pripadamo. To je bit”, rekao je premijer, referirajući se na raspravu o ulozi Hrvatske u pomoći Ukrajini, zemlji koju Hrvatska u Europskom vijeću zbog svog iskustva „razumije bolje od svih”.
Iznevjerena Ukrajina
Govoreći o aktualnom političkom kontekstu napora prekida ruske agresije, Plenković je rekao da se Ukrajina danas „osjeća iznevjerenom”.
Podsjetio je na odluku stalnih članica Vijeća sigurnosti devedesetih kojom je Ukrajina pozvana da preda nuklearni arsenal naslijeđen iz doba Sovjetskog Saveza u zamjenu za jamstva za njezinu suverenost i teritorijalni integritet.
„To se naravno nije dogodilo” te je stoga Kijev danas „izrazito oprezan”, rekao je premijer.
Svađa ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskija, američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegovog potpredsjednika J.D.-ja Vancea u petak je u Bijeloj kući započela upravo kritikom ukrajinskog čelnika oko toga da se Rusiji ne može vjerovati da će poštivati dogovore, te da su stoga potrebna sigurnosna jamstva.
Uslijedilo je nadvikivanje tijekom kojeg je američko vodstvo optužilo Zelenskija da je nezahvalan, da ne poštuje SAD i da je pun „mržnje prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu”.
Vance i Trump govorili su Zelenskiju da „karte nisu u njegovim rukama” i da njegova država gubi rat. Ukrajinski predsjednik potom je rano napustio Bijelu kuću te nije potpisan sporazum o rijetkim mineralima.
Plenković smatra da je to bio „sastanak pred kamerama koji se na taj način nikako nije smio odviti”.
Premijer je rekao da je nepravedan tretman prema Zelenskiju kao „nekome tko ne želi mir”.
„Obrnuto je, Ukrajinci se bore za slobodu i mir, to je cijela poanta ukrajinske politike”.
Plenković je naglasio da mirovni plan mora uključivati sigurnosna jamstva kako bi se izbjeglo da Rusija „nakon tri godine ponovno ne pokrene agresiju”, pa da današnjih pet „privremeno okupiranih teritorija” postane njih „sedam, osam ili devet”.
„To je cijeli smisao”, naglasio je Plenković. On je dan ranije telefonski razgovarao s ukrajinskim čelnikom koji mu je „dao naznake da želi ponovno uspostaviti dijalog s predsjednikom Trumpom” i pokušati zajednički raditi na postizanju mira.
Govoreći o nastojanju da se postigne mir, rekao je da EU mora imati svoje mjesto za stolom.
Naoružavanje
Plenković pozdravlja napore Europske unije da osnaži svoju obranu, te je odbacio da će to biti nauštrb socijalnih ili razvojnih politika, kako na europskoj, tako i na hrvatskoj razini.
Naglasio je da Hrvatska zbog svog ekonomskog rasta ima dovoljno sredstava za ulaganje u naoružanje koje bi do 2027. trebalo iznositi 2,5 posto BDP-a.
Odbacujući kritike da je vlada pomažući Ukrajini „razoružala Hrvatsku”, premijer je rekao da je Hrvatska Kijevu davala ono što joj nije bilo potrebno. Istaknuo je da je nužno da Hrvatska razvija i svoju vojnu industriju te da vlada radi na tome.
