U državi danas nema ni predsjednice države ni predsjednika Vlade. Jedan u Kanadi raspravlja o međunarodnoj sigurnosti, a drugi pokušava otvoriti milijunsko tržište politički podijeljene i oružanim sukobima oslabljene Ukrajine. 

Takve mogućnosti nudi jačanje gospodarske suradnje s Ukrajinom, ali pritom je nemoguće zanemariti iznimno složenu političku situaciju u toj zemlji. U studiju RTL-a Danas nam se pridružio Petar Panjkota koji je analizirao cijelu situaciju. 

Plenković spominje tržište od 43, 45 milijuna stanovnika. Međutim, Ukrajina je realno podijeljena na siromašniji Zapad i bogat, ali izvan političke kontrole Kijeva - istok zemlje. Na koje se onda to tržište računa u toj zemlji?

Premijer to nije specificirao, ali prema svemu što je rekao, ispada da računa na cijelu zemlju, unatoč tome što, Kijev nad njom nema punu kontrolu. Ukrajina je više od ijedne druge europske države, zbog geografskog položaja i događaja proteklih godina, pod jakim utjecajem i Europske unije i Rusije. Jedan dio zemlje označen plavo prozapadno je orijentiran, jugoistočni dio je podijeljen i tamo je jači ruski utjecaj. Taj je utjecaj najjači u dvjema najistočnijim regijama, kojima su sjedišta Lugansk i Donjeck. Upravo su to industrijski najvažnije regije u Ukrajini, većina rudnih bogatstava je ondje, a tamo žive i djeluju najbogatiji Ukrajinci, predvođeni Rinatom Ahmetovim vlasnikom nogometnog kluba Šahtar. Obje su izvan političke kontrole Kijeva, proruski pobunjenici su tamo još 2014. godine proglasile međunarodno nepriznate republike.  I na kraju, tu je Krim, strateški iznimno važan poluotok, koji je također 2014. nakon referenduma de fakto pripojen Rusiji, iako tu aneksiju Kijev, a ni međunarodna zajednica ne priznaju.

Posve je jasno da hrvatski premijer u slučaju Ukrajine ne taktizira i otvoreno je izabrao stranu. Štoviše, nudi uključivanje u unutarnje političke procese te zemlje?

Da, Plenković je dvije i pol godine bio predsjednik Odbora Europarlamenta za pridruživanje između Ukrajine i EU-a. No, čini se da ni kao premijer ne odustaje od istog stava. Kao prvo, najavio je da će radna skupina hrvatske Vlade u kojoj će biti ljudi uključeni u procese mirne reintegracije u Hrvatskoj, pomagati savjetima mirnu reintegraciju okupiranih područja Ukrajine. 

"Ta specifičnost Hrvatske u mirnoj reintegraciji okupiranih teritorija koju smo mi napravili u hrvatskom Podunavlju, danas može vrlo korisna za Donjeck, za Luhansk, za Krim", izjavio je premijer Andrej Plenković. Bilo bi zanimljivo čuti što bi na ovu izjavu rekli u Moskvi, a još je jedna stvar zanimljiva - Andrej Plenković je rekao kako će se založiti za rješenje koje bi omogućilo stupanje na snagu Sporazuma o pridruživanju između EU i Ukrajine, iako je Nizozemska u travnju već održala referendum na kojem su se građani izjasnili protiv takvog sporazuma.