U programu nove HDZ-ove vlade stoji da Hrvatska mora voditi aktivniju vanjsku politiku i rješavati otvorena pitanja sa susjedima. No, sva dosadašnja putovanja, uključujući i današnje u Sloveniju pitanja nisu riješila, čak su stvorena i neka nova. Vlada dakle zasad, ne niže diplomatske uspjehe.
Može se reći da se, umjesto rješavanja problema, stvaraju
neki novi. No, krenimo redom. Prvi premijerov posjet bio je, kako
je i najavljivao u kampanji, Bosni i
Hercegovini. Sve je prošlo ok, bio je to klasični državnički
posjet, protokolarni susreti, a onda, niti dva dana kasnije
cijelu domaću političku scenu šokirala je vijest o uhićenju
desetorice bivših pripadnika HVO-a s područja Bosanske Posavine
pod sumnjom da su počinili ratne zločine nad osobama srpske
nacionalnosti. I sam premijer kasnije je govorio da su uhićenja
imala - indikativan tajming.
Analiza rada vlade
Prvi posjet Plenkovićeva šefa diplomacije Davora Ive Stiera bio je Budimpešti. Tamo se s mađarskim kolegom složio da žele graditi savezničke odnose nakon godina poteškoća i da spor oko INA-e i MOL-a treba depolitizirati. Ali, na pitanje o skidanju bivšeg šefa Uprave MOL-a Zsolta Hernadija s Interpolove tjeralice, Mađar je odgovorio da se tome jako vesele i smatraju to odgovarajućim i pozitivnim, dok je ministar Stier samo rekao da je to stvar pravosuđa, a ne politike.
U Srbiju novi državni vrh tek treba otići, a pitanje je kako će izgledati odnosi s Vladom Aleksandra Vučića, koje je i predsjednica pokušala graditi. Jer iako HDZ nije bio protiv primanja njegovih naprednjaka u Europsku pučku stranku, zbog čega su ih u SDP prozvali da se bratime s bivšim Šešeljevcima, sam Vučić je na imenovanje Ante Gotovine savjetnikom u Vladi rekao da su razumjeli poruku.
A evo danas je šef diplomacije bio u Ljubljani, gdje je otvoreno priznao da nije riješio problem slovenske žice na hrvatskom teritoriju, kako kod rijeke Čabranke, tako i drugdje, a nije baš objasnio niti tko će i kako taj problem riješiti u budućnosti.
Posebno je pitanje uloga Hrvatske u svojevrsnom novom poretku i nestabilnim odnosima Rusije i Zapada.
Tu se situacija tek treba iskristalizirati, ali premijer je jednom izjavom prilično snažno zauzeo stranu.
Njegov drugi vanjskopolitički posjet bio je u Ukrajinu, vodio je sa sobom stotinu gospodarstvenika, govorio o jačanju suradnje i pristupanju Ukrajine Uniji, ali je potom Ukrajincima ponudio hrvatsko iskustvo mirne reintegracije kao pomoć u vraćanju suvereniteta nad istočnim dijelovima zemlje, pa i Krimom, kojeg je Rusija prije dvije godine anektirala. Rusko ministarstvo zbog toga je izrazilo zabrinutost, a premijer na to rekao kako je to reakcija niže razine i da nije zabrinut.
Analiza rada vlade
Bit će zanimljivo kada premijer jednom ode u SAD, kako će se postaviti prema budućem predsjedniku Donaldu Trumpu. Poznato je da je državni vrh, počevši od predsjednice, priželjkivao pobjedu Hillary Clinton. Sada svi tvrde da će s predsjednikom Trumpom imati kvalitetne odnose. A to što je buduća prva dama Slovenka, i što su se i ona i suprug već čuli s državnim vrhom u Ljubljani, ne bi smjelo značiti da će SAD favorizirati Sloveniju u odnosu na Hrvatsku. Valjda.
