ZAGREB - Državni proračun za 2016. godinu nije reformski, a prave reforme mogle bi biti poznate tek u ekonomskom programu Vlade, koji će Europska komisija ocjenjivati u svibnju, i u proračunu za 2017., kažu analitičari.
"Rast gospodarstva mogao bi na kraju biti manji od 2 posto, a puno rizika iz okruženja je pred nama. Mislim da je ta procjena vrlo optimistična, jer se temelji na procjeni povećane i domaće i inozemne potražnje. No, povećana domaća potražnja obično znači i veći uvoz, tako da neto inozemna potražnja ove godine ne može značajnije pridonijeti gospodarskom rastu", kaže Hrvoje Stojić, direktor odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke.
Općenito, smatra da se u proračunu i gospodarskim smjernicama relativno velika nada polaže u to da će fiskalnu konsolidaciju izvući gospodarski ciklus, odnosno rast BDP-a.
Stojić smatra da se moglo pokazati više hrabrosti, političke spremnosti te planirati neke rezove na rashodnoj strani, jer za to ima prostora.
"No, ako je 'cijena' zamrzavanja mase plaća i socijalnih transfera izbjegavanje rizika povećanja plaća u javnom sektoru za 6 posto, onda se može ocijeniti da je rashodna strana proračuna, s obzirom na kratak manevarski rok, prudentno postavljena", kaže Stojić.
Što se tiče prihodne strane, Stojić smatra da tu leže najveći rizici po ostvarenje planiranih proračunskih ciljeva, ako podbaci rast gospodarstva.
"Razumljivo je da za veće reformske poteze u ovom proračunu nije bilo vremena. Ovaj proračun je takav kakav je i nije test fiskalnog kredibiliteta ove Vlade. Njezin kredibilitet tek će pokazati sljedeći mjeseci u kojima će donijeti ekonomski program, koji će Europska komisija ocijeniti u svibnju, te proračun za 2017. godinu", zaključuje Hrvoje Stojić.
Novotny: Proračun je trebao slijediti preporuke EK
Ekonomski analitičar Damir Novotny nije zadovoljan proračunom za 2016. jer smatra da je to nastavak loše prakse koja se provodi posljednjih 15-ak godina te kako je u proračun trebalo ugraditi neke od preporuka Europske komisije.
Novotny kaže kako je ipak očekivao nešto drugačiji proračun u odnosu na nedavno predstavljene proračunske smjernice.
"Ne vidim nikakve posebne promjene, blage uštede su vidljive, ali samog zaokreta u pristupu proračunskim politikama nema posljednjih 15-ak godina. Proračun se zapravo temelji na pristupu da ministarstva i ostali korisnici proračuna sami kreiraju svoje proračunske politike" kazao je Novotny.
Po njemu, radi se samo o nastavku dosadašnje prakse bez bitnijih zaokreta.
"To je otprilike ono što Vlada misli da može zadovoljiti Europsku komisiju, ali ja sam uvjeren da će Komisija tražiti barem strukturne zahvate u proračunske rashode. Osobno, svakako sam očekivao nekakve promjene zbog toga što se nalazimo u Proceduri prekomjernog proračunskog manjka. Imamo potpuno jasne i precizne preporuke Komisije i te su se preporuke trebale slijediti, a ovaj proračun to ne pokazuje", rekao je Novotny.
HUP: Ovo je vjerojatno maksimum ušteda koji se mogao ostvariti
U četvrtak poslijepodne na prijedlog proračuna su reagirali i iz Hrvatske udruge poslodavaca.
"Iz strukture proračuna te poruka premijera i ministra financija jasno je da je primarni fokus u njegovu sastavljanju bilo smanjenje deficita i obuzdavanje daljnjeg rasta javnog duga. Najveći rizik ostvarenja ovakvoga proračuna vidimo u projiciranom gospodarskom rastu te očekivanim prihodima od aktivacije državne imovine. Uštede koje su ovim proračunom ostvarene napravljene su po principu svugdje po malo pa je vjerojatno ovo maksimum ušteda koji se mogao ostvariti. Značajnije promjene strukture proračunskih rashoda i uštede moguće su samo uz provedbe reformi i ozbiljnih promjena u načinu rada svih proračunskih korisnika. Promjene moraju biti duboke i suštinske, a ne površinske i nikako ne demagoške jer s takvim promjenama, kao što je vidljivo iz dugogodišnje borbe s recesijom i njezinim posljedicama, nije moguće ostvariti značajniji gospodarski rast. Ohrabreni smo najavama premijera da će reforme zaista uslijediti i s nestrpljenjem ih očekujemo. Reforme, promjene, transformacije - kako god ih zvali - nužno je provesti ne zbog opomena koje dobivamo iz Europske komisije već zato jer bez njih, kao što je to HUP već bezbroj puta upozorio, nastavljamo zaostajati za drugim zemljama i propuštamo prilike za snažniji rast hrvatske ekonomije i društva", kaže glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majetić.