Uznemirujući podaci stižu iz UN-a - svake minute proda se milijun plastičnih boca vode, u jednoj godini se proizvede pet milijardi plastičnih vrećica za jednokratnu uporabu, ali i milijuni tona plastičnih čepova, posuda za šmapone, plastičnog pribora za jelo. Ukupno je to 300 milijuna tona nerazgradivog otpada, a od toga čak osam milijuna završi u moru.
Prošle godine na tržište Hrvatske, prema podacima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, plasirano je 489.896.247 plastičnih PET bočica, a navedenom količinom PET bočica moguće je prekriti ukupnu površinu otoka Silbe.
Kritičan problem
Europsko udruženje PlasticsEurope upozorava na to koliko je ozbiljan problem PET boca, budući da većina istih završi u vodama, šumama i na kopnu.
Analiza provedena na australskom Sveučilištu u Newcastleu pokazala je da svaka osoba na tjednoj bazi u svoj organizam unese prosječno pet grama plastike, što je ekvivalentno količini plastike koju sadrži jedna bankovna kartica. U svoje tijelo svaka osoba tjedno unese oko dvije tisuće mikro komadića plastike, a to na godišnjoj razini znači do čak 250 grama plastike koju unesemo u organizam.
Recikliranje nije trajno rješenje
Bez obzira na reciklažu, u reciklažne procese uspješno uđe tek 17 posto plastike. Recikliranje nipošto nije trajno rješenje jer se plastični predmet može ponovno upotrijebiti samo jednom za izradu iste vrste proizvoda, za razliku od aluminijske ambalaže koju je moguće reciklirati u bilo kojem trenutku i to više puta, a da sirovina ne gubi na snazi i kvaliteti.
Američka udruga za aluminij tvrdi kako je u prosjeku potrebno svega 60 dana nakon što potrošač iskoristi aluminijsku ambalažu kako bi, naprimjer, od odbačene aluminijske limenke nastala nova reciklirana limenka. Baš zato je važno da iskorištenu aluminijsku ambalažu odlažemo u za to predviđene spremnike.
